Uprkos brojnim mogućnostima i prirodnim resursima koje ima na raspolaganju Bosna i Hercegovina se oslanja na uvoz onog čega ima u izobilju, poput vode i određenih sorti voća i povrća.
Prema podacima koje je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH dotavila portalu Klix.ba o uvozu i izvozu koji obuhvata period od prva četiri mjeseca ove i prethodne godine uočili smo da je, kao i inače, nastavljen trend rasta uvoza, dok je izvoz u blagom padu u poređenju s istim periodom 2022. godine.
Za prva četiri mjeseca ove godine u BiH uvezeno je 63,6 miliona litara vode u vrijednosti od 75,2 miliona KM.
U istom vremenskom periodu izvezli smo 27,2 miliona litara vode u vrijednosti od 13,3 miliona KM. Najviše vode smo uvezli iz Srbije i Hrvatske.
Govoreći o istom periodu prošle godine uvezeno 61,8 miliona litara vode u vrijednosti od 65,8 miliona KM, dok je izvezeno 35,4 miliona litara u vrijednosti od 12,5 miliona KM.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović u razgovoru za Klix.ba ovaj podatak o uvozu pripisuje ulaganju u marketing kompanija koje su iz inostranstva, zbog čega se uspješno pozicioniraju na tržištu i postaju dio potrošačkih navika naših građana.
“Naše kompanije nemaju dovoljno sredstava za takmičenje u marketingu i u suštini dolazimo u situaciju da naši građani ne razumiju da je naša flaširana voda za piće svježija i bolja nego uvozne, ali je to pomalo postala navika i trend. Našu vodu je lakše prodati u Americi nego u BiH, nažalost”, stava je Pavlović.
Kada je riječ o voću i povrću za prva četiri mjeseca najviše smo uvezli agruma i to 21,8 miliona kg u vrijednosti od 21,6 miliona KM.
Osim toga, uvezli smo i 15 miliona kilograma krompira u vrijednosti od 13,8 miliona KM. Za prva četiri mjeseca smo uvezli i 3,9 miliona kg paradajza, 4,6 miliona kg luka i 13,4 miliona kg jabuka.
S druge strane u prva četiri mjeseca smo najviše izvezli smrznutog voća i orašastih plodova i to 3,1 milion kg u vrijednosti od 18,4 miliona KM, a nakon toga slijede jabuke kojih smo izvezli dva miliona kg. Kada je riječ o krompiru, izvezli smo 21.000 kg.
Komentirajući uvoz voća i povrća Pavlović podsjeća da su cijene na našem tržištu dostigle nezapamćene visine te da luk, krompir i paprika nikad nisu bili skuplji.
“Ministarstva poljoprivrede su zanemarila domaću proizodnju i pomoć farmerima. Nalazimo se u situaciji da imamo idealne uslove za proizvodnju visokokvalitetne hrane, ali imamo situaciju da nema nikakvih aktivnosti na zaustavljanju uvoza kada pristiže naš rod dešava se da je jeftinije ono uvezeno iz Grčke i Makedonije, a onda naši proizvođači ne mogu da prodaju svoj proizvod”, kaže Pavlović.
I sami poljoprivrednici su u više navrata govorili o ovom problemu zbog kojeg ne mogu da plasiraju proizvod na domaće tržište. Kazali su da uvoz uništava domaću proizvodnju te da se zbog toga mnogi prestaju baviti poljoprivredom.
“Zaštita domaćeg proizvoda mora biti strateški opredjeljenje Ministarstva vanjske trgovine da se na neki način uspori uvoz i zaštiti domaći proizvod. Ovakve cijene voća i povrća su neprirodne za državu koja ima ovakve mogućnosti”, zaključuje Pavlović.
