Nekada se po plakatu, fotografiji ili grafičkom dizajnu moglo prepoznati ko stoji iza nekog događaja, firme ili projekta. Danas je situacija potpuno drugačija. Dovoljno je otvoriti Facebook ili Instagram i već nakon nekoliko objava postaje jasno da gotovo sve izgleda isto.
Isti fontovi. Isti raspored elemenata. Isti efekti. Iste boje. Isti stilovi fotografija. Gotovo identične najave događaja, čestitke, cover fotografije i reklamni postovi.
Razlog? Umjetna inteligencija i alati koji su u kratkom periodu potpuno promijenili način na koji nastaje sadržaj za društvene mreže.
AI je nesumnjivo donio mnogo dobrih stvari. Omogućio je bržu izradu sadržaja, olakšao posao manjim firmama i ljudima koji nemaju budžete za profesionalne dizajnere, fotografe ili marketinške agencije. Međutim, mnogi smatraju da se u cijeloj toj brzini izgubilo ono najvažnije – autentičnost.
Na društvenim mrežama sve češće se mogu pročitati komentari kako „originalna misao više ne postoji“, te da su internet i društvene mreže postali mjesto gdje svi koriste isti koncept, samo sa drugim logotipom ili nazivom događaja.
Jedan od statusa koji je izazvao pažnju na društvenim mrežama upravo govori o tome:
„Danas otvorim društvene mreže i sve objave su iste. Tvrtke i brendovi, kultura i umjetnost, zabavni i obrazovni sadržaji… sve je identično.“
Autor statusa dodaje i da smo u veoma kratkom periodu od priče o važnosti autentičnosti došli do situacije u kojoj gotovo da nema originalnog vizuala.
Posebno se to primjećuje kod lokalnih događaja i promocija. Nekada je svaki plakat imao svoj identitet, svaka fotografija nosila drugačiju emociju, a danas mnogi sadržaji djeluju kao kopija prethodnog. U moru AI generisanih vizuala i automatizovanih dizajna, publika sve teže razlikuje jedan događaj od drugog.
Mnogi kreativci upozoravaju da problem nije u samom AI-u, nego u načinu korištenja. Umjetna inteligencija može biti alat koji pomaže i ubrzava posao, ali ne bi trebala potpuno zamijeniti kreativnost, ideju i ljudski potpis.
Jer upravo ono nesavršeno, drugačije i autentično često ostaje najviše zapamćeno.
Pored pitanja kreativnosti, sve češće se otvara i tema ekološkog uticaja umjetne inteligencije. Veliki broj AI alata koristi ogromne količine energije za generisanje slika, videa i sadržaja, zbog čega raste zabrinutost zbog njihovog ugljičnog otiska.
Društvene mreže danas jesu brže, modernije i vizuelno „ispeglanije“, ali mnogi se pitaju – jesmo li u toj utrci za trendovima izgubili originalnost i emociju koja je nekada izdvajala kvalitetan sadržaj?
