Danas se širom svijeta obilježava Svjetski dan borbe protiv raka, kako bi se podigla svijest o oboljenjima od raka, njihovoj prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju.
Rak je jedan od vodećih uzroka smrti i bolesti, odgovoran za 18,1 miliona novih slučajeva oboljelih i 9,6 miliona smrtnih slučajeva prema posljednjim izvještajima.
U svijetu, jedna od šest osoba umire od posljedica raka, pri čemu se oko 70% smrtnih slučajeva od raka javlja u zemljama sa niskim ili srednjim stopama dohotka, gdje često pristup ustanovama koje se bave oboljelima od raka nije uvijek dostupan.
Historijski promatrano, obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv raka povezujemo sa međunarodnom organizacijom, tzv. Unijom za međunarodnu kontrolu raka, ili UICC, još od 1933. godine. Ova organizacija, osnovana u Ženevi (Švicarska), ukazala je na potrebu razmjene saznanja i stručnih, naučnih i praktičnih problema na svim područjima koja se odnose na rak , na svjetskoj razini. Proisteklo iz tih spoznaja dolazi do osnivanja i razvoja širokog spektra različitih institucija za rak i potiču se komunikacije i saradnje između tih institucija.
Jedna od aktivnosti kojom se htjelo potaći da i stanovništvo koje ne boluje od karcinoma bude svjesno njegovog postojanja jest i ideja o osnivanju Svjetskog dana borbe protiv karcinoma/raka.
Ideja za Svjetski dan borbe protiv raka započela je na prvom Svjetskom samitu protiv raka koji je održan u Parizu 2000. godine. Tokom ovog sastanka, predstavnici različitih svjetskih vladinih agencija i organizacija za rak potpisali su povelju poznatu kao „Pariški sporazum protiv raka“. Ova povelja navodi deset različitih članaka koji opisuju kako je globalna zajednica predana poboljšanju kvalitete života pacijenata oboljelih od raka i traženju uzroka, ali i mogućnosti okončanja bolesti. Deseti članak ove povelje je ustanovio 4. febrauara, kao Svjetski dan borbe protiv raka.
Oko 30 % svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog pet glavnih rizika u vidu nezdravog ponašanja i navika: prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatne tjelesne aktivnosti te konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda. Sama ovisnost o duhanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i za više od 70 % svih smrti zbog karcinoma pluća. Oko 70 % svih smrti povezanih s malignim bolestima događa se u slabije razvijenim zemljama, a 20 % ih je uzrokovano virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).
