Udruženje “Bistro!” iz Sarajeva u februaru je apliciralo projekt uređenja jezera Starača. U aprilu su saznali za su zadovoljili kriterije, a uskoro će prionuti poslu uređenja.
Ukupna vrijednost projekta je 6.757,75 KM od čega UNDP finansira sa 5.937,75 KM, a ostatak samo udruženje. Prijavili su ga na Javni poziv za dostavljanje projektnih prijedloga za unapređenje turističke smještajne infrastrukture, ponude i usluga duž zelene i bijele staze Via Dinarice u Bosni i Hercegovini.
Očekuju puno građevinskog odtpada u jezeru
“Kompletan finansijski plan sadržava svega tri stavke – rad dvije vrste mašina i šljunak za uređenje napravljenog dijela staze i popravak prilaznog puta koji će ovim radovima sigurno biti oštećen“, priča nam Senad Kapo, predsjednik UG “Bistro!” pojasnivši kako je planirano da njihovi članovi (volonteri) iskrče dio obale i pripreme ga za prolaz mašinama, a da mašine naprave obalu, odnosno prilaz vodi i izvuku materijal iz jezera uz samu obalu gdje je tokom izgradnje autoputa odlagan građevinski otpad čime je jedan dio jezera i zatrpan.
“Na tom dijelu smo iz jezera izvukli i dosta automobilskih guma pa pretpostavljamo da će tu biti i drugog smeća jer je jezero, prije nego smo mi postali korisnici ribolovnog prava na njemu, postajalo lokalna deponija raznovrsnog otpada. Nakon što mašine urade svoj dio posla za iznos koji nam je na raspolaganju za njih, izvršit će se još nasipanje napravljene nove obale tamponom (šljunkom) i izvrštiti popravka puta“, kaže Kapo otkrivši kako su sredstva uplaćena prije oko dva tjedna, a čekaju da se u jezeru završi mrijest ribe.
“Mislim da ćemo sa radovima krenuti polovinom juna kada će nam i nivo vode u jezeru biti povoljniji za radove”, najavljuje.
Pecaju po sistemu “uhvati i pusti”
Jezero Starača je stari tok rijeke Bosne odsječen prilikom izgradnje magistralnog puta M17, dužine oko 450 metara, prosječne širine oko 30 metara i dubine oko 1.5 metara. Udruženje njime upravlja već četiri godine, u početku, uz naknadu od 3.550 KM. Jezero je bilo jako zapušteno, devastiranog ribolovnog fonda i kao takvo – nezanimljivo ribolovcima s drugih područja, o čemu smo na Agroklubu već pisali.
Od bare do kapitalcima bogatog jezera
“Ove godine smo napokon uspjeli djelimično dokazati nadležnima u ministarstvu da je nama određenanaknada bezobrazno visoka te su nam je snizili na 1.800 KM. Isti još uvijek ne vjeruju, kao ni mnogi drugi, da nas 15-ak članova udruženja svaki mjesec doniramo po 20 KM za naknadu ribočuvaru, jer prodajom dozvola ne uspjevamo obezbjediti dovoljno sredstava za sve obaveze koje moramo izvršiti, kao što je poribljavanja, naknada, hrana za ribe i drugo“, priča Kapo prisjetivši se kako su do prošle godine uspjeli urediti skoro 300 metara obale na kojoj je u junu 2016. održano Prvenstvo FBiH u lovu ribe na plovak, što je prvo takvo takmičenje održano na jednoj vodi u Kantonu Sarajevo.
Ribokradice otkrivene na Facebooku
“To je faktički i kruna našeg uspjeha, a tada je na jezeru bilo 45 takmičara. Jezero je poribljeno kapitalnim ribama, tako da se sada love šarani preko 15 kilograma, štuke preko 7 kilograma, deverika preko 2 kilograma i druge razne vrste riba. Na jezeru je potpuni “uhvati i pusti” sistem ribolova, a da bismo zaštitili izlov ribe. Imamo još uvijek krađa ribe, ali dosta toga i otkrijemo, jer se svi vole pohvaliti ulovima na društvenim mrežama. Do sada je, zbog krađe ribe, 5 ribolovaca dobilo zabranu ribolova na jezeru i svi su otkriveni na Facebooku“, zanimljivost je o kojoj priča Kapo.
Mali sajam ribolovne opreme na otvorenom
Jezero koriste i izletnici, cijele porodice pa im je cilj napraviti sadržaj i za takve aktivnosti.
“Trenutno čekamo odgovor od BH Telekoma kojem smo se obratili sa projektom prvog revijalnog prvenstva u ribolovu za žene “Zlatna Sirena Starače” u sklopu kojeg bi bio održan i “Mali sajam ribolovne opreme na otvorenom”. Time bismo obilježili i ove radove finansirane od UNDP-a“, najavljuje Kapo pojasnivši kako im samo proširenje korisnog dijela obale jezera, samim tim i takmičarske staze, daje mogućnost apliciranja za mnoga druga takmičenja.
“Dosadašnjih 6 pozicija za šaranski ribolov će se povećati na deset, umjesto 45 startnih mjesta za takmičenje u ribolovu na plovak, poslije ovog proširenja očekujemo oko 60 do 65 startnih mjesta. Također, i veći broj rekreativaca će se moći smjestiti na jezeru.”
Momčići s ribočuvarem čiste jezero
Lokalno stanovništvo je, nakon početnog otpora, napokon prihvatilo jezero i kao lokalnu šetnicu, mjesto izleta, mjesto gdje se njihova djeca igraju i bave ribolovom.
Momčići i pecaju, ali i brinu o čistoći jezera
“Imamo nekoliko momčića iz Čifluka i Ljubnića koji redovno samoinicijativno provode akcije čišćenja smeća oko jezera, tako da je, zahvaljujući našem ribočuvaru i njima, jezero uvijek čisto. Nažalost, mnogi ribolovci, posebno izletnici, još uvijek ostavljaju velike količine smeća iza sebe, tako da oni imaju pune ruke posla poslije vikenda“, naglašava Kapo.
Korist po lokalnu zajednicu
Jezero je do prije dvije godine bilo posjećivano od strane lokalnih ribolovaca, ali posljednje dvije godine bilježe posjete ribolovaca iz šire regije, posebno nakon što su se svi uvjerili da u jezeru obitavaju kapitalni primjerci riba.
“Ti ribolovci će u lokalnim radnjama kupiti potrepštine, nasuti gorivo, zakrpiti gumu, nabaviti ribarski pribor koji im nedostaje… i to je korist po lokalnu zajednicu koju sada ima, a od mjesta koje je prije četiri godine bilo lokalna deponija“, prisjeća se Kapo komentiravši kako, nažalost, najmanje pomoći imaju od nadležnih.
“Srećom, ima nas dovoljno koji volimo ovo što radimo, uprkos svim problemima i otporima, a ima i organizacija poput UNDP-a koje prepoznaju vrijednost ovog što radimo i pomognu bilo kojim iznosom koji nam onda bude podstrek za dalji rad u kojem trošimo i sredstva iz naših kućnih budžeta. Doduše, sakrivajući tu činjenicu od supruga“- s osmijehom zaključuje Kapo.
Foto: Facebook/Jezero Starača
