Vedad Jusić rođen je 1. januara 1990. godine u Sarajevu. Osnovnu školu završio je u Brezi, a nakon toga Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu iz oblasti književnosti naroda Bosne i Hercegovine i komparativne književnosti. Bio je učesnik više studentskih književnih konferencija, tribina i promocija, te autor nekoliko stručnih i pisanih radova iz oblasti kulture i književnosti. Stručno usavršavanje i važno iskustvo nakon fakulteta stekao je u kolektivu Medrese “Osman ef. Redžović” u Visokom. Najduže i značajno radno iskustvo stekao je radeći nekoliko godina, sve do nedavnog izbora za načelnika Općine Breza, u privatnoj visočkoj kompaniji Industrija mesa “Semić” na poslovima prodaje i marketinga. Političko iskustvo stjecao je kao predsjedavajući Općinskog vijeća Breza i zastupnik u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona.
Na lokalnim izborima 2020. godine izabran je za načelnika Općine Breza s gotovo 50 posto glasova. O svom životnom putu, političkom angažmanu, uvjerljivoj pobjedi na lokalnim izborima 15. novembra, kao i planovima i projektima koje misli realizirati Vedad Jusić govori za magazin Stav.
STAV: Od kada ste politički angažirani i zašto ste se uopće odlučili baviti politikom?
JUSIĆ: Nakon što sam preživio srednjoškolske i studentske dane uz različita i ne tako čvrsta uvjerenja o životu i društvu, počeo sam promišljati ozbiljnije i realnije, osjetio sam potrebu za društvenim i političkim angažmanom. Naravno, period studija, ali i srednjoškolskog obrazovanja značajno su utjecali na moj životni i politički svjetonazor. Nisam imao velika očekivanja niti sam slutio period koji dolazi nakon što sam 2016. godine prvi put kandidiran, a zatim i izabran za vijećnika u Općinskom vijeću Breza. Vjerovao sam da ću svojim angažmanom biti od koristi zajednici, ali nisam imao potpuno jasnu viziju kako ću to postići.
Uz veliku želju i energiju da brže, detaljnije i realnije upoznam cjelokupan politički sistem, a riječ je o lokalnom planu, pomoglo mi je i iskustvo rada na poziciji predsjedavajućeg Općinskog vijeća Breza. U međuvremenu do skorašnjeg izbora za načelnika imao sam priliku i čast da me građani na Općim izborima 2018. godine izaberu za zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona. Političko iskustvo uputilo me i značajno pomoglo na putu izbora za načelnika Općine Breza, ali mnogo toga dugujem prostoru i ljudima izvan politike, ondje gdje sam sve to vrijeme stjecao radno iskustvo, upoznavao ljude i prijatelje, borio se za egzistenciju. Posljednjih deset godina prošao sam put od biroa za zapošljavanje, prodavača knjiga na raznim sajmovima, profesora i pripravnika u školi, angažmana na povremenim ugodnim i manje ugodnim poslovima, do radnog angažmana u privatnoj visočkoj kompaniji Industrija mesa “Semić”, gdje sam stekao važno i bogato profesionalno i životno iskustvo.
Imao sam posebnu sreću da istovremeno upoznam i posmatram privrednika koji se neumorno bori da njegovo životno djelo, firma ili biznis koji je osmislio i razvio, bude stabilno, uspješno i živo; radnike na ugodnim i manje ugodnim radnim zadacima, zadovoljne i nezadovoljne; političare i izabrane zvaničnike koji se istinski bore (često i uzalud) za čovjeka i zajednicu i one čiji program rada ne poznaje takvu borbu zbog silnih benefita koje politički prostor omogućava ako su vam namjere loše ili vam politika zaslijepi um i srce, a očne kapke raširi. Danas sam u prilici da potpuno jasno i konkretno artikuliram način djelovanja u cilju doprinosa zajednici u kojoj sam odrastao i za koju vežem najljepša sjećanja i emocije. To ne znači da se zaklinjem na vječnu ljubav, volio bih nakon političkog i institucionalnog angažmana vratiti se izučavanju književnosti, umjetnosti i uopće kulture, tržištu, prodaji i svemu onome čemu neću posvetiti dovoljno prostora i vremena tokom narednih nekoliko godina. Ali, trenutno sam apsolutno koncentriran na predstojeći mandat načelnika i uvjeren sam, bez obzira na jako teške prilike, da će građani znati cijeniti i ocijeniti moj budući rad i doprinos u lokalnoj zajednici. A možda prakse i politike koje uspostavimo u Brezi budu lijek i primjer i nekim drugim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini.
STAV: Kada se tačno rodila ideja da se kandidirate za načelnika Breze i da li je Vaša kandidatura proizišla iz nasušne potrebe da se u ovoj općini od nešto više od 14 hiljada ljudi konačno nešto pomakne s mrtve tačke?
JUSIĆ: Već u okviru odgovora na prvo pitanje nagovijestio sam neke od najznačajnijih faktora i procesa koji su utjecali na kandidaturu, a zatim i izbor za načelnika Općine Breza. Do izbora za načelnika iskreno i dosljedno sam obavljao povjerene poslove i prilike, i to su građani znali prepoznati, a u isto vrijeme zajednica je bila u opravdanoj potrebi za konkretnijom promjenom i osvježenjem društveno-političkog prostora. Moja je obaveza da adekvatno odgovorim na očekivanja iskrenih i dobronamjernih građana Breze, ali i cijele Bosne i Hercegovine. Ne mogu zaboraviti drage ljude izvan općine Breza čiju podršku i poštovanje ne želim iznevjeriti.
STAV: Dvojica protukandidata bili su prethodni načelnici. Kako ste ih i zašto uvjerljivo pobijedili sa skoro 50 posto od ukupnih glasova? Otkud toliko povjerenje naroda?
JUSIĆ: Razloge velikom povjerenju koje su mi ukazali građani Breze, između ostalog, možemo tražiti i u razlozima iskazanog nepovjerenja prema mojim prethodnicima i svim politikama koje su dijelom ili značajno utjecale na sve važne društvene i političke procese posljednjih godina. Svi koji iole poznaju mogućnosti jednog općinskog načelnika znaju da je to prostor iz kojeg se mnogo lakše djeluje i utječe na biračku i volju građana. Na izbornoj ponudi 15. novembra 2020. godine bila su dvojica načelnika, tada aktuelni i iz prethodnog mandata, te dvojica kandidata koji su bili angažirani kao savjetnici kod tih istih načelnika. Svi su oni dugo godina na javnim funkcijama i vjerujem da su svoje političke kapacitete iscrpili, naročito jer su globalne, ali i lokalne prilike posebno izazovne i zahtijevaju veliku energiju, drugačije i modernije koncepte i pristupe. Potrebno je usmjeriti svu korisnu energiju, znanja i iskustva prema općoj dobrobiti građana i razvoju lokalne zajednice u privrednom, kulturnom, socijalnom, zdravstvenom i svakom drugom smislu. Politička, moralna i zakonska odgovornost mora živjeti ako ljudi zaista žele konkretne promjene. U tome svi učestvujemo.
STAV: Najmlađi ste načelnik u FBiH. Koja je razlika između mladog i starog kadra? Da li na načelničkim pozicijama trebaju biti mladi ljudi?
JUSIĆ: O tome u svakom slučaju odlučuju građani na izborima. Mišljenja sam da mladi ljudi mogu odgovoriti velikim izazovima i da je potreban snažniji politički angažman mladih u lokalnim zajednicama. Za priliku se mora boriti. Neće vas građani tek tako izabrati. Angažman mladih u politici je neupitno potreban, međutim, nije dovoljno da to budu samo mladi ljudi i ništa više. Važno je poznavati procese i propise, imati radne vještine i navike, zdravu i efikasnu komunikaciju, uvažavati i razumijevati ljudske i društvene probleme, imati iskrene namjere. Mladi su potrebni ovom društvu i Bosni i Hercegovini u svakom smislu, u politici i izvan nje.
STAV: Zašto bi se mladi ljudi generalno politički aktivirali kada vidimo koliko je negativnosti, pronevjera, malverzacija, korupcije i čega sve ne prisutno u politici i političkim procesima? Koja je, po Vašem mišljenju, pozitivna strana politike i šta se u politici može uraditi a da je lijepo, privlačno, da ljudima daje nadu i podstrek za rad i djelovanje?
JUSIĆ: Skoro sve što radite u okviru političkog angažmana ili političke funkcije može biti dobro i plemenito ili loše i nemoralno. To je prostor u kojem na osnovu lične namjere i izbora odlučujete hoćete li raditi za dobrobit zajednice, pravedno i dosljedno, pomagati u skladu s nadležnostima i mogućnostima ili ćete raditi za vlastitu i korist drugih interesnih pojedinaca i skupina. To bi trebao biti dovoljan razlog mladima da pristupe političkim procesima i preuzmu prostor od onih koji zloupotrebljavaju povjerenje građana niz godina i u različitim odijelima. Jedino tako će se spriječiti neke buduće pronevjere i malverzacije. Mladi koji su iskreni i iskreno nezadovoljni političkim prilikama u društvu trebali bi se uključiti i konkretno djelovati. Ne daju se golovi s klupe, a još manje s tribina. Konformizam je opasniji i od loše politike.
STAV: Smatrate li da bi došlo do značajnih promjena generalno u političkom životu kada bi makar svaki deseti pojedinac u politici ispred ličnih stavio društvene interese, interese ljudi koje predstavlja? Da li je to utopija, ili je ipak ostvarivo?
JUSIĆ: Značajne promjene desile bi se u slučaju da istinski shvatimo važnost političke i moralne odgovornosti, pojedinačne odgovornosti. Zamišljam nekad kako bi javnost u Bosni reagirala na ostavku nekog domaćeg ministra koji bi postupio kao ministar u zemlji uređenog političkog sistema dajući neopozivu ostavku jer je nenamjerno, ali ipak jeste, službeni telefon ponio na godišnji odmor. Takav bi kod nas bio ismijan i budala. Ja vjerujem da u našem društvu živi mnogo više poštenih nego nepoštenih. Ako bi se pošteni značajnije politički aktivirali, ovi drugi ne bi imali dovoljno prostora. Ako bi obrazovani počeli malo glasnije govoriti, neobrazovani bi možda stišali svoje tonove.
STAV: Neupitno je da mladi ljudi odlaze što dalje od svoje domovine, a najčešće navedeni razlog nisu finansije i ekonomska, već upravo politička situacija zbog koje se oni koji tek osnivaju porodice osjećaju nesigurno. Kako ljude zadržati u Bosni i Hercegovini?
JUSIĆ: Trudim se razumjeti svakog čovjeka pa tako i mlade koji odlaze iz Bosne i Hercegovine. Razumijem i ambicije i frustracije. To je opet lični izbor svakog pojedinca. U Bosni i Hercegovini nikome nije nemoguće živjeti, ali je borba za život često mnogo teža nego u nekim razvijenijim zemljama Zapada. I ostati i otići donosi i dobre i loše prilike. Volio bih da se mladi koji su napustili domovinu uskoro vrate, da ondje gdje su steknu radne vještine, znanje, iskustvo i kapital koje će uložiti na svojoj zemlji razvijajući uspješne velike i male biznise, projekte i prakse koje će utjecati na politički i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine.
STAV: Koliku ulogu mediji igraju u cijeloj ovoj priči? Da li su oni u službi pronalaska pozitivnih priča u BiH, kojih itekako ima, kako bi se ljudi motivirali da ostanu i unapređuju društvo i državu u kojoj žive, ili su ipak mediji svojom stalnom fokusiranošću na negativne priče među krivcima za stalno rastući trend odlaska ljudi iz Bosne i Hercegovine?
JUSIĆ: Mediji zasigurno imaju važnu ulogu u kreiranju javnog mišljenja i objektivnog informiranja građana. Građani su konzumenti svih javnih servisa informiranja, posebno elektronskih medija, portala i društvenih mreža. Mediji, nažalost, često pristanu biti produžena ruka nekog od centara moći koji ima određene interese, a zbog kojih građani konzumiraju nekvalitetne, neobjektivne, a ponekad i potpuno netačne informacije. To ne ide u prilog ni mediju ni konzumentu. Ipak, potreba za postojanjem medija neupitna je i mnogostruko važna. Moglo bi se više raditi na afirmaciji pozitivnih priča i praksi kojih zaista ima. Ja sam pogledao mnogo lijepih priča koje na simpatičan način prezentira novinar Srećko Stipović putem svog videokanala. Toplo ih preporučujem.
STAV: Po Vašem mišljenju, zašto se situacija stalno nastoji predstaviti lošijom nego što ona jeste? Šta se time postiže?
JUSIĆ: Ne znam, ali moguće je da postoje i takvi centri moći ili interesne grupe koje nastoje kanalisati cijelu društvenu atmosferu i raspoloženje određenim aktivnostima i akcijama. S druge strane, mediji kao i drugi proizvođači osluškuju šta konzumenti više vole i radije biraju. Vjerovatno su senzacije i populistički statusi po Facebooku trenutno najprodavaniji medijski proizvod.
STAV: SDA je stranka koja je proteklih godina prošla kroz buran period. Šta je potrebno učiniti da se sam odnos građana BiH prema ovoj stranci, čiji ste i Vi član, promijeni i vrati se na dominantno pozitivni?
JUSIĆ: Stranka demokratske akcije za mene je politička ideja zasnovana na pravednim i plemenitim principima koje uvažavam i afirmiram, prije svega, kao čovjek, a onda kao član i zvaničnik. To znači da bih bio SDA na neki način i da nisam formalno orijentiran. S druge strane, moralne i životne principe ne vežem samo za SDA, oni su iznad i izvan politike i na njih SDA nema utjecaj. To što u njoj ima onih koji svoj posao i ukazano povjerenje ne opravdaju nije razlog da odustanemo od legitimne borbe za bolju SDA i ljepšu Bosnu i Hercegovinu. To je dodatni izazov. Korupcija, kršenje zakona i propisa, nemoral i neodgovornost pošasti su kojih niti jedna politička organizacija nije oslobođena. Neupitno, protiv toga se mora boriti odlučno i transparentno, u cilju jačanja povjerenja građana u politike i institucije. Nikada mi niko u okviru političkog djelovanja unutar SDA nije naredio niti sugerirao da uradim bilo šta što je nezakonito ili nemoralno. Nikada mi niko u SDA nije rekao da o nekim stranačkim aferama trebam misliti dobro ili loše, niko mi nikad nije zabranio niti me kaznio ako sam javno osudio nezakonito i nemoralno djelovanje. U Brezi radim s ljudima čija je čestitost i namjera neupitna. Možda je SDA u nekim sredinama i područjima zbog loših izbornih rezultata u određenoj krizi, ali siguran sam da u svim tim sredinama ima dovoljno čestitih, odgovornih, kao i mladih kadrova koji će popraviti greške i vratiti politički dignitet i povjerenje članova. S ljudima se mora uspostaviti i graditi neposrednija komunikacija, s građanima koji nas biraju imamo obavezu dijeliti i dobro i zlo, politike se moraju prilagoditi stvarnim potrebama građana, slušati i upoznati teren.
STAV: Općina Breza ima problema koji su se gomilali tokom godina. Šta im je glavni uzrok?
JUSIĆ: Građani općine Breza suočeni su s većinom problema od kojih nisu mirni ni građani drugih manjih lokalnih zajednica. Neadekvatno vodosnabdijevanje i kanalizacioni sistemi, putna infrastruktura, nedostatak kulturnog i sportskog sadržaja, psi lutalice, neadekvatna rješenja odvoza i prikupljanja otpada problemi su koji nas ne razlikuju od drugih. Ističemo se u broju zaposlenih u Organu uprave, nedovoljno razvijenoj privredi, negativnoj demografskoj slici i prilici.
Ali nije sve tako crno. Breza ima i svoje potencijale koji nisu adekvatno iskorišteni i stavljeni u funkciju razvoja kvalitetnijeg i ugodnijeg života građana. U Brezi je rođeno i živi mnogo uspješnih i talentiranih ljudi. Svi možemo biti dio pozitivnih promjena.
STAV: Može li jedan čovjek, načelnik Općine, napraviti takvu vrstu promjena? Kako probuditi uspavani i flegmatični narod i kako pokrenuti tu lavinu pozitivnih primjera koja će nositi ljude u kreiranje boljeg svijeta za sebe i svoje porodice?
JUSIĆ: Nisam revolucionar, ali vjerujem da ličnim primjerom i zalaganjem na poziciji načelnika mogu biti dobar početak priče o pozitivnim društvenim i političkim promjenama u svojoj lokalnoj zajednici, pa možda i šire. Ne želim biti ni prosvjetitelj, želim uraditi ono što je moj zadatak: ponašati se i raditi u skladu s ukazanim povjerenjem i očekivanjima građana koji su me birali. Sretan sam što ću biti dio pozitivnih promjena koje će, uvjeren sam, nastupiti u predstojećem periodu.
STAV: Šta je prvo što ćete uraditi, a za što smatrate da će unijeti novine u Općini Breza?
JUSIĆ: Nakon analize zatečenog stanja, bit ćemo u periodu pripreme i izrade budžeta za 2021. godinu. Radit ćemo na maksimalnim uštedama finansija, umanjenju troškova reprezentacije, raznih komisija, telefona i drugih neopravdanih troškova koji su građane Breze koštali više stotina hiljada KM budžetskog novca. Taj novac ćemo preusmjeriti u infrastrukturne i razvojne projekte od kojih će građani imati direktnu korist. Hitno ćemo pristupiti analizi i procedurama u cilju razvoja industrijskih i poslovnih zona, aktivnostima na razvoju turističkih i poljoprivrednih potencijala.
Trebamo ubrzan razvoj privrede da bismo mogli adekvatno i kvalitetno razvijati i graditi lokalnu komunalnu i putnu infrastrukturu, izdvajati dovoljno sredstava za razvoj i afirmaciju kulturnog i sportskog sadržaja, imati nova radna mjesta, novi stambeni prostor, više budžetskih sredstava za direktnu podršku različitih kategorija i projekata.
Namjera je da se fokusiramo na završetak nekoliko nedovršenih projekata, a istovremeno posvetimo razvojnim projektima iz svih društvenih oblasti u kojima lokalna zajednica i lokalna politika imaju bilo kakvu nadležnost i mogućnost utjecaja. Voljeli bismo mnogo toga pokrenuti, ali ipak je najvažnije ostati realan i razmišljati u skladu s aktuelnim prilikama koje određuju naše mogućnosti. Sigurno je da ćemo zaustaviti negativne trendove i posvetiti se rješavanju konkretnih problema. Vjerujem da ćemo uspjeti realizirati planirane projekte koji će kreirati zabavno-rekreacioni sadržaj na području Breze, a koji će biti atraktivan i građanima drugih općina i sredina. Prvu godinu osuđeni smo na maksimalnu štednju i mjere koje će stabilizirati finansijsko stanje Općine. Infrastrukturni projekti u mjesnim zajednicama kontinuiran su proces. Ulagat ćemo i razvijati ravnomjerno mjesne zajednice koliki god iznos imali u opticaju za te potrebe. S ulaganjima u centralnom dijelu grada već odavno kasnimo, tražimo rješenja za kvalitetno uređenje tog prostora. Detaljan plan moći ćemo kreirati nakon što se obavi primopredajni postupak i detektira zatečeno stanje, jer još uvijek sve što nas čeka nije znano.
(stav.ba)
