Karcinomi su odgovorni za smrt više od osam miliona ljudi širom svijeta godišnje, od čega četiri miliona umre u najproduktivnijoj životnoj dobi, a broj oboljelih u globalnom je porastu.
Međutim, tačan broj pacijenata u Bosni i Hercegovini je nepoznat, jer na nivou države ne postoji registar oboljelih od ove zloćudne bolesti. Izgleda da su se i aktivisti umorili od pozivanja na uspostavljanje ovog registra pa se o njemu u posljednje vrijeme ništa ne može čuti.
Bolnički nivo
Prema podacima globalne zdravstvene statistike (GLOBOCAN), broj novooboljelih od ove zloćudne bolesti u 2020. godini u BiH iznosio je 14.637.
Maja Banjin, ugledna doktorica i svjetski priznata stručnjakinja iz onkologije, govorila je za „Avaz“ o značaju ovog registra.
– Bitno je imati registar za oboljele od raka jer bi se tako moglo pratiti koliko je ljudi u određenoj regiji bolesno, zatim trend povećanja malignih bolesti u cijelosti, kao i rezultati liječenja, pa bi se mogle praviti paralele između naših i rezultata u svijetu. Onda bi se mogao praviti plan za daljnje dijagnostičke i terapijske modalitete koje zemlja treba uvesti da bi se poboljšao kvalitet skrbi za maligne pacijente i zdravu populaciju. Moram reći da decenijama radim kao onkolog i decenijama se ta ista tema, odnosno problem potrebe za nacionalnim registrom provlači i nikada nije riješen – rekla je dr. Banjin.
Navodi da on ne postoji ni na nivou FBiH, ali da se na kantonalnim nivoima vode bolnički registri.
Stadij otkrivanja
U BiH su najzastupljenije maligne bolesti dojke, prostate, pluća i debelog crijeva. Doktorica Banjin navodi da se prema incidenciji ne razlikujemo od zapadne populacije.
– Međutim, ono u čemu se razlikujemo jeste stadij bolesti u kojem se ona dijagnosticira. U svijetu se radi o ranom stadiju, kada je bolest izlječiva. Mi, nažalost, zbog neadekvatnih sekundarnih prevencija još imamo vrlo uznapredovale stadije – upozorila je dr. Banjin.
Maid Đelilović, koordinator za medije Udruženja liječenih i oboljelih od karcinoma „Rubin“ Hadžići, također ukazuje na potrebu osnivanja registra na državnom nivou.
– Da imamo registar, znali bismo tačan broj oboljele populacije, znalo bi se na koje područje da se usmjere preventivni pregledi, a bila bi poznata i tipizacija karcinoma – kazao je Đelilović.
Vrijeme ažuriranja
Kada je riječ o entitetu Republika Srpska, regionalni centri Instituta za javno zdravstvo RS vode registre za teritoriju za koju su nadležni. U izvještaju predstavljenom na stranici Instituta za javno zdravstvo RS navedeno je da je prisutan trend rasta broja novootkrivenih slučajeva. Izvještaj se zbog kompleksnosti prikupljanja podataka ažurira svake dvije godine.
(avaz.ba)
