Sredinom sedmice je snažniji potres probudio kako Crnogorce tako i Bosance i Hercegovce. U danima poslije se nastavilo podrhtavanje tla, ali znatno slabijeg intenziteta.
Posljednji potres se osjetio danas oko 15:30 sati i bio je jačine 2,9 stepeni prema Richterovoj skali, a dogodio se također u blizini crnogorske granice sa BiH.
U posljednja 24 sata, Evropski mediterološki seizmološki centar je zabilježio 3-4 slabija potresa na području Crne Gore, jačine do 3 stepena prema Richteru. Jučer se osjetio mrvicu snažniji potres jačine 3,5 stepeni, a u 24 sata nakon snažnog zemljotresa u noći sa srijede na četvrtak, koji je bio jačine više od pet stepeni prema Richteru, crnogorsko tlo je zadrhtalo još čak 30 puta.
Blaža podrhtavanja su uobičajena u periodu nakon što dođe do snažnijeg zemljotresa, a područje na kojem se stvaraju potresi ovih dana je podložno podrhtavanju, odnosno vrlo je seizmički aktivno.
Profesori i naučnici objašnjavaju da je generalni uzrok svih potresa u tom predijelu aktivnost Jadranske mikroploče, koja se podvlači pod ovaj dio Evrope. Ona je kriva za subdukciju, rast planina, ali i trusne aktivnosti.
Vanjski Dinaridi, a to je regija koja ide u BiH južno od crte Grmeč – Zelengora i nastavlja dalje na istok, je zona navlake planinskih masiva. Između Golije i Durmitora je smještena dolina Pive koja skupa sa Tarom pravi Drinu.
Osim spomenutih vanjskih Dinarida mezozojske starosti sjevernije je regija pračanskog paleozoika. Taj dodir različitiih petroloških segmenata izaziva vječnu mogućnost seizmičke aktivnosti, kažu stručnjaci.
