Poljoprivredni proizvođači u Bosni i Hercegovini spremaju se za novu, proljetnu sjetvu i navode da predstoji neizvjestan perod u pogledu cijena i troškova proizvodnje.
– Nabavne cijene đubriva su u blagom padu, ali su zato sjemena i sadni materijal skuplji do 50 posto i očekuje se da će još poskupiti. Kriza je nepredvidiva i moramo donositi odluke na dnevnom nivou. Vreća sjemenskog kukururza 25.000 zrna je bila lani 95 do 100 KM, sada je već 150 KM, a može se desiti da bude i skuplja – istakao je Bićo.
Otkupne cijene su, prema Marinkovićevim riječima, na nekom nivou od prije mjesec, dva dana i tu nije bilo većih odstupanja.
– Cijena proizvodnog procesa, sjetve, sadnje u jednom dijelu je poskupjela, kada je riječ o sjetvenom i sadnom materijalu, ali sa druge strane cijene đubriva zasad padaju. Ono što je najveći dio troškova odnosi se na đubriva i gorivo kada je riječ o proljetnoj sjetvi i tu bilježimo jedan porast, a sa druge strane vidjećemo kako će se odvijati to sa mineralnim đubrivima. Sada ih imamo u dovoljnim količinama i cijene su gotovo svakodnevno podložne promjenama, istina u blagom padu, ali ne zna se dokad – dodao je Marinković.
Prema Bićinim riječima, troškovi poljoprivredne proizvodnje rastu, a otkupne cijene to ne prate i u tom smislu ništa se bitnije nije mijenjalo od prošle godine.
– Jesenja sjetva je odrađeno nekvalitetno, nisu bili povoljni ni vremenski uslovi, vidjećemo kakva će biti žetva. Što se tiče proljetne sjetve radiće se nešto, ali po vrlo nepovoljnim uslovima. Kasnilo se i sa usvajanjem budžeta, još nisu plaćeni svi poticaji – naveo je Bićo.
Kada je riječ o pripremama za proljetnu sjetvu, plastenička proizvodnja je već uveliko počela, a što se tiče proizvodnje na otvorenom poljoprivrednici su iskoristili desetak dana lijepog vremena prije kiša, pa su zasadili bijeli luk ili krompir.
– Što se tiče sjetve proljetnih usjeva kukuruza, soje, suncokreta očekujemo da će to krenuti početkom aprila. Uostalom, više nema nekih kaledarskih rokova, u pitanju je praćenje temperature vazduha i zemljišta i to poljoprivrednici već znaju, a u predsjetvenu pripremu mogu ući čim se steknu uslovi, odnosno vlaga zemljišta to dozvoli i dobro je ranije pripremiti zemljište da se onda može blagovremano početi sa sjetvom – naveo je Marinković.
Predsjednici poljoprivrednih asocijacija u FBiH i RS ističu da BiH dominantno uvozi sjeme i sadni materijal, te da je ova proizvodnja u BiH u velikom padu. Bićo je rekao da proizvodnja sadnog materijala gotovo ne postoji, odnodno da je ima tek nešto u povrtlarskim kulturama. Međutim, ono osnovno – sadni materijal, sjemena pšenice, kukuruza i ostalog je sto posto bazirano na uvozu.
– Kada je voćarstvo u pitanju tu imamo određene domaće proizvođače sadnog materijala koji su respektabilni, ali što se tiče hibrida kukuruza, soje, uljane repice, suncokreta, to je mahom bazirano na uvozu i to su sjemena čije su cijene zabilježile značajan porast u ovom proljetnom periodu – dodao je Marinković.
Generalno, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, sjeme i sadni materijal najviše se uvoze iz Srbije, Hrvatske, Mađarske, Njemačke, Austrije, Slovenije itd.
U prošloj godini uvezeno je 20,8 miliona tona u vrijednosti oko 46,5 miliona KM. Uvoz sadnica voća iznosio je oko dva miliona KM, a sjetvenog i sadnog materijala za: krompir 8,5 miliona KM, luk 3,7 miliona KM, pšenicu 6,7 miliona KM, kukuruz 17 miliona KM, soju 1,7 miliona KM, te suncokret 165.000 KM.
