Institut za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice (INZ) već četiri godine kontinuirano unapređuje saradnju sa Agencijom za certificiranje halal kvaliteta BiH i Rijasetom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH), u okviru priprema za obilježavanje Kurban-bajrama, a te pripreme podrazumijevaju i klanje kurbana, zbrinjavanja mesa i otpada.
Uz edukativni tekstualni materijal i brošure, i ove godine je priređen edukativni video materijal za sve koji namjeravaju obaviti vjerski obred klanja kurbana i pridržavaju se zdravstvenih i vjerskih propisa. Ove godine je video materijal “obogaćen” i titlovima, koje mogu koristiti osobe s oštećenjem sluha, ali i osobe koje nisu u mogućnosti da slušaju, nego samo gledaju snimljeni materijal.
Osnovni zahtjevi u vezi s postupanjem sa životinjama namijenjenim za halal klanje imaju svoje utemeljenje u islamskim propisima.
– Životinja namijenjena za klanje mora biti halal, mora se posjedovati potvrda o izvršenom veterinarskom pregledu koja potvrđuje da je životinja zdrava, životinja za klanje mora biti živa u trenutku klanja, životinje koje su napunile 1/3 perioda gravidnosti ne smiju biti zaklane, mora biti prethodno hranjena dozvoljenom hranom bez primjesa porijeklom od drugih životinja, hormona ili sedativa, mora se osigurati odmor u adekvatnim uvjetima za životinje koje su transportovane iz daljine, postupanje sa životinjama u svim fazama mora biti humano i ne smije uzrokovati njihovo mučenje – navodi direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete BiH Damir Alihodžić.
Također, osoba koja obavlja čin klanja mora biti musliman, psihički zdrav i osposobljen za tu aktivnost, a Alihodžić ističe i to da se usmjeravanje životinja za klanje kroz koridore do mjesta za klanje mora obavljati na human način. U slučajevima kada se vrši organizirano klanje u klaonicama, preporučeno je da se ono obavlja u objektima koji ispunjavaju sve tehničke preduvjete za halal klanje i za to posjeduju halal certifikat.
– Poželjno je da svaka osoba lično zakolje svoj kurban, a ako to nije u stanju da uradi može prepustiti da to neko drugi uradi za njega. Alternativno, osoba koja želi lično zaklati svoj kurban ali to ne zna ili nema dovoljno iskustva, treba to obaviti uz pomoć druge stručne osobe – ističe Alihodžić.
Cjelokupan set preporuka u ime Agencije za certificiranje halal kvalitete može se vidjeti na Youtube linku https://youtu.be/oRn7NPZqqdU.
Profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Senad Ćeman je, govoreći o šerijatskim propisima o kurbanu, kazao da je jedan od uvjeta valjanosti kurbana i materijalna mogućnost osobe da kupi ili posjeduje kurban, dok je uvjet da bi životinja mogla biti kurban – sačuvanost od mahana koje su obično štetne po zdravlje životinje ili utječu na kvalitet i količinu mesa.
Kurban mora biti određene starosne dobi – deva od najmanje pet godina, goveče od najmanje dvije godine, koza od jedne godine ili ovca od šest mjeseci. Ovca i koza mogu biti kurban samo za jednu osobu. Deva i goveče mogu biti kurban za najviše sedam osoba.
Vrijeme klanja kurbana je prvi dan Bajrama, nakon bajram-namaza, a osim prvog dana Bajrama, kurban se može zaklati i drugi dan i do pred zalazak sunca trećeg dana Bajrama.
Svim organizacijama i ustanovama iz INZ-a stoje na raspolaganju u pogledu savjeta i pripreme skladišnih prostorija za prijem kurbanskog mesa, kao i da će obavijestiti javnost o tome koje organizacije ili ustanove primaju donacije kurbanskog mesa uz osigurane zdravstvene uvjete.
Klaonice i pojedinci koji će vršiti organizovano klanje, trebaju na vrijeme izvršiti pripreme za sve aktivnosti, odnosno očistiti i dezinficirati prostoriju namijenjenu za klanje, očistiti i dezinficirati opremu i materijal koji će se tom prilikom koristiti, pripremiti čiste posude za meso, pripremiti posudu ili kontejner za otpad životinjskog porijekla, te pripremiti lokaciju za odlaganje otpada životinjskog porijekla.
Dio cijelog procesa, od boravka stoke, njene pripreme i samog čina klanja, te i pripreme kurbanskog mesa je u snimljenom materijalu na linku https://youtu.be/Dex873Vc0uo
Pravilno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla je obaveza i prema vjerskim propisima, ali i postojećoj zakonskoj regulativi. Ukoliko je to moguće treba angažirati higijeničarsku službu za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla.
– Cijeneći tradiciju obrednog klanja, koja najčešće uključuje klanje malih i velikih preživara, ovaca i goveda prijemčivih na brucelozu, kao i druge zarazne bolesti, napominjemo da je Zakonom o veterinarstvu BiH prometovanje životinjama koje nisu obilježene ušnim markicama, koje nisu preventivno dijagnostički pregledane i nemaju veterinarsku svjedodžbu o zdravstvenom stanju, strogo zabranjeno. Kontrolne aktivnosti veterinarske inspekcije će se provodit svakodnevno do i u vrijeme Kurban-bajrama – navodi rukovoditelj Veterinarskog zavoda u INZ-u Muhamed Gladan.
U slučaju sumnje ili nedostatnosti informacija o zdravlju i porijeklu životinja, treba se zatražiti pretraga krvi na brucelozu, eventualno i druge bolesti, a laboratorije Veterinarskog zavoda INZ-a akreditovane su i osposobljene za sve dijagnostičke postupke i svakodnevno su na raspolaganju.
– Pozivamo da se klanje životinja, ovaca i goveda, obavi što više u organizaciji Rijaseta IZ u BiH isključivo u registrovanim objektima za klanje, uz osiguranje veterinarsko-zdravstvenog pregleda prije i poslije klanja. Pri tome će za životinje, odnosno meso pregledano poslije klanja od strane nadležnog inspektora bit će izdata i odgovarajuća potvrda o ispravnosti. Individualna klanja kurbana u domaćinstvima, također bi trebalo obaviti u adekvatnim higijensko sanitarnim uslovima uz osiguranje veterinarsko-zdravstvenog pregleda – ističe Gladan.
U okolnostima visokih vanjskih temperatura iz INZ-a upozoravaju da se osiguraju odgovarajući uslovi u pogledu higijenske manipulacije životinjama i mesom nakon klanja, kao i osiguranja odgovarajuće temperature, hlađenja tokom čuvanja i prijevoza kurbanskog mesa.
– Posebno skrećemo pažnju da se izbjegne odlaganje nusproizvoda klanja u kontejnere komunalnog otpada, odbacivanje u okoliš, već da se oni propisno zakopaju na imanju porijekla uz obaveznu brigu o nivou podzemnih voda, tipu zemljišta, dimenzijama mjesta za zakopavanje, sprječavanja pristupa štetočinama, pticama, psima i drugim životinjama, kako bi se spriječila pojava i širenje zaraznih i parazitarnih bolesti. Kože kurbana nakon klanja nužno je konzervirati soljenjem, po mogućnosti hlađenjem, te u što kraćem roku predati sakupljaču, koji mora osigurati odgovarajuće mjesto i hladni režim za sakupljanje i dalji prijevoz koža, kao i prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za sakupljanje izvan objekata i mjesta utvrđenih Zakonom o veterinarstvu – navodi se.
Zdravstveno-higijenske i veterinarske preporuke dostupne su svim zainteresiranim na Youtube linku https://youtu.be/_t6ivEQ2QLw.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) je priredio i distribuirao informativne brošure i plakate sa instrukcijama o zdravstvenim aspektima ispravnog klanja kurbana uoči Kurban-bajrama, a njihov sadržaj je dostupan i u elektronskoj formi na internet prezentaciji INZ-a na linku: https://drive.google.com/file/d/1q2Do6VpfeUvpnXSpDoUXnJfCm0eazzWq/view).
(avaz.ba)
