Naslovnica ILIJAŠ Prava radnika: Neplaćeno odsustvo, otkaz i istek ugovora o radu, biro

Prava radnika: Neplaćeno odsustvo, otkaz i istek ugovora o radu, biro

Buregdzinica Tepsy Ilijas Dstore Ilijas

Autor: mr. iur. Sulejmanović Halil

Prava radnika: Neplaćeno odsustvo, otkaz i istek ugovora o radu, biro

Prava radnika treba posmatrata kao skup prava koja štite radnika od poslodavca, države ali i od samih sebe, a važe za pravni okvir koji se najčešće krši. Ništa drugačija nije situacija sa grubim, možda i još grubljim nego ikada, kršenjem radničkih prava u doba pandemije. Tri najčešća pitanja (ujedno izvora kršenja prava radnika) su:

  1. Može li Vas poslodavac uputiti na neplaćeno odsustvo, na koji način i koja su Vaša prava?
  2. Može li Vam poslodavac otkazati ugovor o radu, na koji način, koja su Vaša prava?
  3. Šta je pravna posljedica isteka roka na koji je potpisan ugovor o radu na odredeno vrijeme (tzv. istek ugovora)?

Odgovori – pojednostavljen pravni okvir

  1. Može li Vas poslodavac uputiti na neplaćeno odsustvo, na koji način i koja su Vaša prava?

S obzirom da u posljednje vrijeme često možemo čuti kako poslodavnci, osim što predlažu, na neki način primoravaju radnike da potpisuju zahtjev za neplaćena odsustva primarno je da shvatimo da neplaćeno odsustvo nije godišnji odmor, otkaz, pauza niti bilo koji od ustaljenih objašnjenja koja se mogu ćuti u radničkim kružocima već obustava svih prava i obaveza iz ugovora o radu. Treba imati na umu da inspekcija ima za zadatak kazniti poslodavce koji radnicima, na bilo koji način nude ili traže da im se ponudi, a na taj način naređuju potpisivanje zahtjeva za neplaćeno odsustvo jer je Zakon (izdvojeno; npr. Zakon o radu FBIH (Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18, član 54.) ostavio isključivo na slobodnu volju, onda kada to smatra svrsishodnim, radniku da odlučuje o nastanku potrebe za neplaćenim odsustvom te se naredba poslodavca radniku da potpiše zahtjev za neplaćeno odsustvo treba smatratiti iznudom sa ciljem pribavljanja koristi poslodavca na uštrp prava radnika a kao takvo predstavlja grubo kršenje radničkih prava. Radniku se na ovaj način ne samo krše njegova prava nego ga se stavlja u izrazito težak položaj kojeg on može biti u potpunosti nesvjestan. Navedeni princip radnika stavlja u položaj u kojem; a) neplaćeno odsustvo nije institut koji je stavljen u Zakonski okvir specificiran za stanje vanrednog prekida rada; b) tokom neplaćenog odsustva radnik ne dobija platu i nisu mu uplaćeni doprinosi na platu niti iz plate, prava i obaveze radnika miruju; c) radnik gubi pravo na zdravstveno osiguranje (osim dobrovoljnog); d) radnik nema pravo na prijavu na evidenciju službe za zapošljavanje, pa tako ne ostvaruje svoja prava ni putem službe (tzv. biro). Radnik ima pravo pravo na zdravstveno osiguranje, izdvajeno zbog prijeke potrebe u tekućem period, onda i samo onda kada tokom neplaćenog odsustva sam za sebe i druge osiguranike, koji su osigurani preko njega, svojevoljno uplaćuje zdravstveno osiguranje.

Uputa za postupanje u okolnostima kao gore navedeno je neupitno takva da je bolje izabrati otkaz ugovora o radu iako zvuči grubo u trenutnoj situaciji u kojoj se svi nalazimo. Sve proizlazi iz toga što radnik na taj način, a u zavisnosti sa pravima na koja polaže pravo putem službe za zapošljavanje u zavisnosti sa prethodno ostvarenom dužinom trajanja neprekidnog rada. U slučaju da je radnik bio u radnom odnosu ugovorenom na neodređeno vrijeme onda se prava radnika iz tog ugovora protežu kroz institute iz Zakona o radu FBIH a koji se odnose na otpremninu. Pored navedenog, bitno je znati da sva prava koja radnik ostvaruje a koja proizlaze iz ugovora o radu a kasnije putem službe za zapošljavanje garantovana su u svim slučajevima otkaza ugovora o radu, a novčanu naknadu sa biroa u slučaju da je radniku otkazan ugovor o radu, a ne u slučajevima u kojim se ugovor otkazuje sporazumno ili od strane radnika. Sve gore navedeno, radniku nije opcija u slučaju kada je njegov ugovor na mirovanju u okviru neplaćenog odsustva.

  1. Može li Vam poslodavac otkazati ugovor o radu, na koji način, koja su Vaša prava?

            Ugovor o radu koji je zaključen između poslodavca i radnika može biti otkazan u bilo koje vrijeme a iz razloga koji su navedeni u samom ugovoru o radu. Ako ugovorom o radu nisu izričito navedeni razlozi ili su propisani tako da osiguravaju manja prava radnika nego je to slučaj u kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili Zakonu o radu FBIH primjenjuju se propisana prava koja garantuju najviša prava radnika. Poslodavac generalno ima pravo na otkaz ugovora o radu u bilo kojem trenutku pa tako i u trenutku u kojem svijet potresa pandemija virusa ali onda kada se za to ispune određeni uslovi. Preduslovi za otkazivanje ugovora o radu mogu biti ispunjeni samo onda kada je nastanak tih preduslova definisan zakonskim propisima ili internim aktima a za što radnik mora dobiti obrazloženje, pravo na odbranu (da bude saslušan) i moraju biti konsultovani određeni sindikalni organi i organi zaposlenika. Bitno za radnike jeste da se prate procedure prilikom samog dolaska i odlaska na posao, poštivanja i ispunjavanja obaveza iz ugovora o radu koji je potpisan sa poslodavcem i da svaki radnik smatra za obavezno da u slučaju da mu se otkaže ugovor o radu brani svoja prava. Odbrana pozicije radnika iziskuje pravne procedure i konsultaciju prvobitno sa ljudima iz struke i to najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema rješenja o otkazu ugovora o radu i to na način da se u tom roku ostavi dovoljno vremena i stručnoj osobi (pravnoj pomoći koju konsultujete) da poduzme obavezne korake. U slučaju otkaza ugovora o radu, radnik polaže prava na ostvarivanje svih benefita garantovanih ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom i zakonskim propisima onako kako je to propisano istim, te na sve benefite koje mu garantuje nadležna služba za zapošljavanje a to su registracija na evidenciju, zdravstveno osiguranje, te novčana naknada a u zavisnosti sa dugotrajnošću prethodno ostvarenog i neprekidnog radnog angažmana.

Uputa je jednostavno voditi računa šta radnik potpisuje i to na način da ima na umu da prilikom zaprimanja samog rješenja nije dužan potpisati odmah po primitku, da ima pravo čitati sam otkaz te da ima potpuno pravo otkaz ugovora o radu odnijeti stručnoj osobi na uvid i konsultacije. Istaknuto i najbitnije je da radnik zapamti da njegov potpis izražava njegovu volju za prihvatanjem napisanog u obliku u kojem mu je predočeno i prihvata sva prava i obaveze koje proizlaze iz datog dokumenta. Nakon što se u krajnjem slučaju zaprimi otkaz ugovora o radu radniku se preporučuje da odmah, i u najkraćem roku, konsultuje pravnika za daljnje upute jer su rokovi za postupanja u takvim slučajevim veoma kratki i kroz kratak period se mogu izgubiti sva prava na sudsko poravnanje.

  1. Šta je pravna posljedica isteka roka na koji je potpisan ugovor o radu na odredeno vrijeme (tzv. istek ugovora)?

Pravne posljedice koje proizlaze iz ugovora o radu razlikuju se u zavisnosti od tipa ugovora. Prvobitno trajanje na koje se zaključuje ugovor o radu predstavlja bitnu pravnu razliku u više slučajeva. Ono što je najbitnije jeste razlika kod prestanka samog ugovora o radu, pa tako ugovor o radu na određeno vrijeme onog trenutka kada mu protekne rok na koji je potpisan ne smatra se otkazanim na način na koji se otkazuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme, već se smatra isteklim, i prestaje po osnovu druge pravne posljedice. Ova razlika je bitna za napomenuti jer se u većini slučajeva kod radnika primjeti nerazumijevanje ili potpuno neshvatanje bitne razlike između ova dva principa. (izdvojeno: npr. Ističe vam ugovor o radu dana 31.03.2020.godine, a pri tome vam poslodavac ne produži ugovor o radu, vaš ugovor o radu nije otkazan pa se poslodavac ne može smatrati za onoga ko ga raskida jer ugovor u osnovi i nije raskinut nego je istekao). U slučaju u kojem je ugovor radniku istekao, radnik prestaje biti uposlenik kod poslodavca, prava i obaveze koje su ih do tog trenutka vezale između ove dvije strane od dana isteka više ne postoje pa se radnik daje smatrati nezaposlenom osobom. Bitno je napomenuti da radnik povlači sva prava na ostvarivanje svih benefita sa nadležne službe za zapošljavanje i to osim same prijave na evidenciju i pravo na ostvarivanje zdravstvenog osiguranja, te pravo na novčanu naknadu onda kada ispunjava sve uslove koji su propisani pravilnikom službe i u skladu sa dugotrajnošću neprekidno ostvarenog radnog angažmana prije dana isteka zadnjeg ugovora o radu.

Uputa je da se u navedenim okolnostima prihvati jasna činjenica koja ukazuje na bitnost razlike između isteka ugovora i otkaza ugovora o radu. Radnik ostvaruje prava prema drugim službama kao i radnik kome je ugovor otkazan, osim što ne polaže prava na benefite iz pravilnika o radu, kolektivnog ugovora te zakonskih propisa a koji su propisani za radnike kojima se otkazuje ugovor.