Naslovnica BIH Porijeklom iz Visokog: 460 godina od smrti jednog od najvećih Bošnjaka koji...

Porijeklom iz Visokog: 460 godina od smrti jednog od najvećih Bošnjaka koji je hodio zemljom

Buregdzinica Tepsy Ilijas Dstore Ilijas

Vrijeme vladavine sultana Sulejmana, od 1520. do smrti 1566. godine, bio je period intenzivne teritorijalne ekspanzije Osmanske države u svim pravcima: na Balkanu, u Anadoliji, prema središnjim muslimanskim zemljama na jugu, na sjeveru Afrike, Arabijskom poluotoku te je tada dosegnut vrhunac teritorijalne ekspanzije, administrativne, pravne i diplomatske moći države. Jedan od pouzdanih pokazatelja istaknutosti položaja u osmanskom društvu tog vremena zasigurno jeste i elitnost sultanove svite. Tik uz najvećeg arhitektonskog genija Osmanske države Mimara Sinana nalazio se naše gore list – Nasuh Matrakči Bošnjak rodom iz Visokog, piše magazin STAV.

Rodio se krajem 15. stoljeća, a na osnovu podataka koje nude izvori, a pri tome prvenstveno misli na rukopisne primjerke Matrakčijevih djela, puno ime mu je, kako se i sam najčešće potpisivao, Nasuh b. Karagöz el-Bosnevi, Nasuh b. Abdullah, a u izvorima je moguće naići i na ime Nasuh el-Silahi el-Şehir bi Matraki. Podatke o tome da je ovaj uistinu vrijedan pažnje autor porijeklom iz Visokog nalazimo u djelu njegova sina, Hüseyina b. Nasuha el-Visokovija. Kao što čitamo iz njegova imena, Nasuh je sin Abdulaha, mada se u jednom rukopisu kao ime njegova oca navodi i Abdulah i Karagöz. Školovao se na dvoru osmanskih sultana u periodu posljednjih godina vladavine sultana Bayezida II. Istraživači se, bez izuzetka, slažu u tome da je znanje stjecao na elitnoj dvorskoj školi Enderun, a njegov učitelj bio je glasoviti Sa’ī.

Godinu 2014. UNESCO je proglasio upravo godinom Nasuha Matrakčija Bošnjaka, a povodom obilježavanja 450. obljetnice smrti ovog osmanskog hroničara i genija matematike, kaligrafije, katrografije, geografije, vojnih umijeća… U Bosni i Hercegovini ovaj događaj ostao bi gotovo nezapažen da nije bilo naučnika Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu koji su u Zavičajnom muzeju Visoko te 2014. održali prvi okrugli stol, i prvi projekt uopće, koji je u središtu svoga zanimanja imao život i opus Nasuha Matrakčija Bošnjaka. Radovi su štampani u zagrebačkom časopisu za kulturu i društvena pitanja „Behar“ (broj 121, 2014), čime je donekle ispravljena već poslovična obnevidjelost bošnjačkog društva na vlastite značajne velikane koji su u ovom slučaju zadužili svijet.

Dr. Adnan Kadrić pokušava približiti ambijent u kojem se razvio Nasuh Matrakči te napominje da se u naučnom pogledu uglavnom razvijao u elitnom okruženju na Enderunu, u kojem je imao posebne učitelje iz različitih naučnih disciplina, a ne u okviru obrazovno-staleških krugova učenjaka u javnom nižerangiranom školstvu klasičnih osmanskih medresa za potrebe učitelja, kadija, muftija i administracije na nižem nivou upravljanja i administratiranja državnog aparata. No, dok je voj ska ratovala i išla u daleka osvajanja, u državi se vodio tihi rat za povlastice i privilegije, odnosno za pozicije bliže sultanovom plaštu i kesi društvenih mecena, a Nasuh Matrakči je uspio zbog svoje izražene genijalnosti.

Mr. Madžida Mašić tvrdi da se gotovo cjelokupno stvaralaštvo Nasuha Matrakčija odlikuje izrazitom kohezivnošću i simbiozom proznih i poetskih cjelina, uz jedan izrazito umjetnički senzibilitet čovjeka koji je svoju vještinu slikanja minijatura “prenio” i na izradu tekstualnog mozaika. Kao što pri izradi minijatura Matrakči vješto upotrebljava odgovarajuće boje, oslikava sjenke i precizno daje slikovne prikaze iz različitih perspektiva, na isti način odabirom odgovarajućeg metra, svojim stihovima daje ritam proznom narativu, te tako pravi otklon od pukog prikazivanja historijske realnosti i “kreće ka oblikovanju imagološke slike djela”.

Ostatak teksta možete pročitati na ovom linku.

Visoko.co.ba // Stav