Za akciju proljetne sjetve na nivou Rijaseta IZ u BiH zainteresirano je 18 Medžlisa IZ iz svih dijelova države. Prema riječima Asmira Neimarlije, šefa Odjela za projekte u Vakufskoj direkciji BiH, u okviru proljetne sjetve bit će obrađene približno iste površine zemljišta, kao i u periodu pandemije kada su ove aktivnosti intenzivirane.
Zbog brige za stanovništvo u periodu poremećaja na tržištu, preporuku za ovu akciju dao je Reisu l ulema IZ u BiH, Husein ef. Kavazović.
– Radi se o oko 1.400 dunuma zemljišta na području MIZ Bijeljina, Ustikolina, Rogatica, Kiseljak, Prijedor, Modriča, Derventa, Bosanska Krupa i drugih, a kulture su krompir, kukuruz, zob i ostale koje su aktuelne u proljetnoj sjetvi – kazao nam je Neimarlija.
Medžlis IZ Bijeljina jedan je od najangažiranijih, a ove sezone sa 15 hektara vakufske, obrađuje se i dodatnih 75 hektara plodnih semberskih polja. Prema riječima predsjednika MIZ Bijeljina, Emira Muslija, radi se o iznajmljenom ili zemljištu koje su džematlije ustupile besplatno. – Ukupno oko 20.000 KM koje naše džematlije dobiju za zakup zemljišta, pa je korisno kada dedo ili nena dobiju određeni iznos za koji mogu kupiti ogrijev. A da ne govorimo o tome da je ranije njihova zemlja uglavnom bila uzurpirana – kaže Musli.
Prošle godine MIZ Bijeljina je zasijao oko 52 hektara ječma i pšenice, a sada je spremno 40 hektara zemljišta za sjetvu kukuruza
– Očekujemo najmanje oko 300 tona pšenice i ječma, te oko 300 tona kukuruza. Uz sve ovo zaposlimo određen broj ljudi, a našim džematlijama pokuzujemo da se moramo odmaći od mentaliteta da nam neko nešto treba da donira, već da ono što nam treba moramo proizvesti ili zaraditi. Sve je o Božjim rukama, ali protivgradna zaštita u Semberiji dobro radi, pa u zadnjih desetak godina nije bilo nekog katastrofalnog grada. Prinose prodajemo mlinovima u blizini, a s obzirom na cijene ove sezone očekujemo dobre rezultate – ističe Musli.
Direktor Vakufske direkcije BiH Senaid Zajimović kaže za „Avaz“ da je cilj iskoristiti sve raspoložive vakufske parcele, na kojima je moguće zasijati proizvode potrebne u svakodnevnoj ishrani stanovništva.
– Poznato je da IZ u BiH raspolaže sa velikim površinama plodne zemlje, prije svega oranica, koje na ovaj način želimo staviti na raspolaganje stanovništvu. Želimo proizvesti što više, a još uvijek se precizno ne bavimo načinom distribucije – kaže Zajimović.
On podsjeća da su značajne količine poljoprivrednih proizvoda ranije plasirane medresama, bolnicama, vrtićima i drugim ustanovama. Korištenje vlastitih resursa od ogromnog je značaja u vremenu poskupljenja, rata u Ukrajini i ovisnosti od uvoza.
– Bolje je proizvesti što više, nego čekati da se kriza dodatno iskomplicira, pa onda tražiti rješenje. Pametni ljudi rješenja traže unaprijed. Osim efekata kroz ono što proizvedemo, jako je važno i što se narod vraća zemlji, onome što nikada neće izdati. Vraća se navikama koje smo imali. Mislim da naš narod shvata da je bolje ne očekivati sve sa polica u tržnim centrima, jer znamo kakav je osjećaj kada se one isprazne – ističe Zajimović.
(avaz.ba)
