Koncept nula otpada više nije apstraktan pojam. Ovaj pristup zahtjeva promjenu, do sada stečenih navika i kulture življenja, na prvo mjesto stavljajući smanjenje korištenja materijala i energije. Nula otpada počiva na principu upravljanja resursima prije upravljanja otpadom, odnosno smanjenje nastanka otpada na samom izvoru.
Posebno efikasan način za poboljšanje odnosa prema ponovnoj upotrebi i reciklaži otpada je uključivanje obrazovanja o upravljanju otpadom u školski kurikulum, podučavajući djecu o uzrocima i posljedicama odlaganja otpada i važnosti sprečavanja i reciklaže otpada kroz zabavne aktivnosti.
Projekat Opštine sa nula otpada okuplja relevantne lokalne aktere u BiH i Srbiji – opštinske uprave, javna komunalna preduzeća i srednje škole te zajedničkim akcijama postavlja temelje ka sistemskoj tranziciji u prekograničnom području. Projektne aktivnosti sprovode se na području 6 pilot opština koje teže postati primjeri održivosti u svojim regijama: Visoko, Sarajevo Centar i Ilijaš u Bosni i Hercegovini i Bajina Bašta, Vladimirci i Krupanj u Srbiji.
Cijeli set projektnih aktivnosti dizajniran je na način da adresira potrebe mlađe populacije kao ambasadora društvenih promjena. U okviru projekta u 6 srednjih škola prekograničnog područja uvode se programi koji povezuju tematiku upravljanja otpadom sa nastavnim i vannastavnim sadržajem. Dodatno, školama će biti dodijeljena oprema za reciklažue s ciljem provođenja projekata reciklaže plastičnog otpada u nove proizvode.
S ciljem osiguranja adekvatnog pristupa učenicima, projekatangažuje vanjske stručnjake za cirkularnu ekonomiju i upravljanje otpadom koji će izraditi Priručnik „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“, a čija je svrha davanje konkretnih smjernica nastavnom osoblju kako mogu svoje nastavne jedinice i časove povezati sa aspektom upravljanja otpadom.
O linearnom „mindsetu“ stanovništva, principima nula otpada i nastavnom programu u srednjim školama razgovarali smo sa Enom Markotić, mladom stručnjakinjom za održivo upravljanje hemijskim otpadom, koja učestvuje u realizaciji projektnih aktivnosti u pilot školama.
Kao inženjera hemije po zanimanju, Enu smo pitali koliko je zapravo adekvatno upravljanje otpadom važno u pogledu zaštite okoliša i javnog zdravlja, te šta ju je inspiriralo da se bavi upravo tematikom upravljanja otpadom?
Tradicionalne metode zbrinjavanja otpada poput odlaganja otpada na deponije i spaljivanja uzrokuju kontaminaciju zraka, vode, tla. Ako količine generiranog opada nastave rasti, buduće generacije će se suočiti s ekološkim i zdravstvenim problemima velikih razmjera. Stoga je adekvatno upravljanje otpadom od krucijalne važnosti i bitna tema kojoj se treba blagovremenoposvetiti. Kroz radno iskustvo u oblasti industrijske tehnologije, upravljanja hemikalijama i hemijskim otpadom imala sam priliku upoznati se sa problemima koje nosi neadekvatno odlaganje opasnih vrsta otpada i mislim da je upravo to iskustvo odredilo moj daljnji put. Ukoliko želimo funkcionirati na ekološki održiv način, moramo mijenjati način na koji koristimo resurse. Moramo reducirati njihovo korištenje, te prihvatiti da je otpad zapravo vrijedan resurs koji se može prikupiti, ponovo iskoristiti, reciklirati ili kompostirati.
O principima koncepta nula otpada kao jednom od održivih modela upravljanja otpadom, te njegovoj integraciji u obrazovni sistem, Markotić ističe:
Nula otpada je cilj mnogih lokalnih zajednica u svijetu, koncept koji uključuje očuvanje svih resursa putem odgovorne proizvodnje, potrošnje, ponovne upotrebe i iskorištenja proizvoda. Vrlo je važno mladim ljudima pružiti potrebno znanje i vještine kako bi mogli na adekvatan način razumjeti probleme sa kojima se suočavamo i u budućnosti razmišljati u kontekstuočuvanja okoliša i iskoristivosti vrijednih resursa. ProjekatOpštine sa nula otpada nastoji učenicima na zanimljiv iinteraktivan način predočiti sve moguće opcije. Također, mlade ljude je potrebno potaknuti da prošire svoje vidike i vide šansu za pokretanje vlastitih biznisa u budućnosti, a na temeljima principa nula otpada. Vrlo mali broj nastavnih cjelina obuhvata ove pojmove uopće, te je naš cilj da u postojeći nastavni plan i program integriramo ove lekcije i da upoznamo mlade ljude sa konceptom nula otpada što će se, između ostalog, postići i izradom priručnika za srednje škole.
Na pitanje kako ovaj Priručnik adresira probleme u sistemu upravljanja otpadom i kako će oni u konačnici biti predstavljeni učenicima, naša sagovornica zaključuje da će Priručnik biti primjenjiv i koristan nastavnicima i u svakodnevnom podučavanju na temu očuvanja okoliša i upravljanja resursima:
Sadržaj Priručnika je koncipiran tako da se aktivno i u svakodnevnoj nastavi pojedinim kompleksnim temama pristupi na drugačiji i kreativan način, te da se na najbolji način učenicima približe konkretni primjeri. Priručnik uključuje i upute kako u već postojeći nastavni plan i program redovnih predmeta integrirati pojmove i prakse nula otpada. Određene tematske cjeline će se baviti otpadom, reciklažom, a obuhvatit će se i druga područja kao što su društvena i ekonomska pitanja, resursi i prirodni ciklusi.
Mladu stručnjakinju smo pitali, u čemu se zapravo ogleda značaj implementacije projektnih aktivnosti u lokalnim zajednicama i u odabranim pilot školama:
Rezultati implementacije projektnih aktivnosti su dugoročni ividjet će se u budućnosti kroz postizanje resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom, koji je vrlo važan aspekt očuvanjaokoliša. Smatram da će se provedbom akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije ojačati održivi razvoj u lokalnim zajednicama, te potaknuti promjene. Predstavljanje ovih pojmovima mladima i uvođenje vannastavnog programa u srednje škole će doprinijeti podizanju svijesti učenika o ekološkim problemima i postići ćemorješavanje okolišnih problema kroz razvoj kritičkog, konstruktivnog razmišljanja i ambicija, te buđenjem osjećaja odgovornosti kod nadolazećih generacija.
Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije, projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projektom se nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajat će 24 mjeseca. Tijelo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansijaRepublike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.
Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svijesti u prekograničnom području. Da redovno primate obavještenja o realizaciji projektnih aktivnosti i postignutim rezultatima, pretplatite se na projektni bilten.
Intervju je realizovan u okviru projekta Opštine sa nula otpada.
Projekat kofinansira Evropska unija
