Općina Ilijaš u analizi otvorenosti lokalnih samouprava u Bosni i Hercegovini, zauzela je četvrto mjesto sa 57,93% zadovoljenih indikatora.
Monitoring je proveden u ukupno 145 općina u BiH, te Gradu Sarajevo, Gradu Istočno Sarajevo i Distriktu Brčko.
Na današnjoj press konferenciji Udruženja „Zašto ne“ predstavljeni su rezultati istraživanja, a općinskom načelniku Akif Fazliću uručen je certifikat za promociju principa otvorenosti u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu.
Analiza je obuhvatala četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost, a cijenili su se budžetska transparentnost, javne nabavke, javne rasprave, pristup informacijama, izvještavanje o Općinskom/Gradskom vijeću i drugo.
Monitoring je četvrtu godinu zaredom provelo UG „Zašto ne“, a kako je istakla Selma Ašćerić iz ovog udruženja, lokalne vlasti u BiH u 2019. godini ukupno su zadovoljile svega 34% postavljenih indikatora.
„Općina Stari Grad imala je rezultat koji je zaista dobar 67%, Grad Tuzla zadovoljio je 60% indikatora, Grad Bijeljina 59%, Općina Ilijaš 58%, te Općina Tešanj sa rezultatom od 58%. Ove općine i gradovi su imali najbolji rezultat kad je u pitanju mjerenje za 2019. godinu,“ izjavila je Ašćerić.
Rezultati monitoringa predstavljeni su i kroz prateću brošuru iz koje je vidljiv poredak svih 145 jedinica lokalne samouprave i pomenutih gradova i distrikta.
Govoreći o općinama u KS, Općina Stari Grad zauzima prvo mjesto, odmah iza nje je Općine Ilijaš, na sedmom mjestu je Općina Novo Sarajevo, potom na 22. mjestu Općina Centar, na 29. mjestu Općina Trnovo, na 46. mjestu Općina Ilidža, na 56. mjestu Općina Vogošća, na 68. mjestu Općina Novi Grad i na 70. mjestu Općina Hadžići.
Ašćerić je istakla i da je monitoring pokazao hronične nedostatake određenih podataka kao što su: neadekvatno provođenja Zakona o slobodi pristupa informacijama, planiranje i trošenje budžetskih sredstava, odnosno objavljivanje odluka koje se tiču utroška budžetskih sredstava, neažuriranje web stranica općina i gradova i drugo.
Cilj projekta je postići proaktivnu transparentnost, način rada u kojem institucija u roku od sedam dana objavljuje planove, programe, dokumente koje je napravila, te da se omogući lakši pristup informacija za javnost a bez pozivanja na Zakon o slobodi pristupa informacijama, istaknuto je na press konferenciji.
Nažalost još uvijek postoje slučajevi općina i gradova koje nemaju web stranicu ili su stranice neadekvatno i nepravovremeno ažurirane, a lokalne zajednice u većini slučajeva nemaju ni mjesečne biltene o svom radu i aktuelnim dešavanjima u tim lokalnim zajednicama.
Nešto manje od polovine institucija, njih 48% obuhvaćenih istraživanjem u 2019. godini nije provelo nikakav vid javnih konsultacija kada su u pitanju nacrtu budžeta za tu godinu, a dokument Budžet za građane ima svega 18 jedinica lokalne samouprave u BiH.
U Općini Ilijaš je monitoring proveden krajem prošle godine kada je ispunjen upitnik dostavljen iz Udruženja „Zašto ne“ u kojem je potvrdno odgovoreno na većinu postavljenih pitanja. Osim toga, bilo je potrebno dostaviti linkove za dokumente i informacije za koje se tvrdilo da su javni i nalaze se na općinskoj web stranici. Među njima su bili i likovi koji vode na objave bužeta, javnih rasprava, javnih poziva i konkursa nevladinim organizacijama i dr.
(ilijas.ba)
