Hiljade firmi, državnih i privatnih agencija za PDV, akcize i carine Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine duguju stotine miliona maraka. Teško ih je sve pobrojati pa izdvajamo najveće dužnike.
Za neplaćeni PDV Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine duguje 10.321 firma. Pet najvećih PDV i akciznih dužnika su KJKP GRAS Sarajevo, (dug 23,1 milion KM), na drugom mjestu je Sarajevska pivara (18,3 miliona), zatim BOSMAL Sarajevo, (10,9 miliona) a četvrto i peto mjesto po visini duga zauzimaju MONTER & Co Bijeljina, (7,6 miliona) i Federalna direkcija robnih rezervi, (6,4 miliona KM), podaci su UIOBiH.
Za neplaćenu carinu na spisku UIOBiH je 401 pravno i 339 fizičkih lica, što je ukupno 1.140 dužnika. Pet najvećih carinskih dužnika su:
UNIS Fabrika cijevi d.o.o. Derventa (25,6 miliona KM), GENERAL d.o.o. Modriča, (729.000), MEGACOM d.o.o. Tuzla, (622.000), BL.AUTOMANIJA d.o.o. Banja Luka (ZAJA MONT d.o.o. Bihać) (555.000) i KRUŠIK d.o.o. Sarajevo (490.000 KM).
Kako su nam rekli u Upravi za indirektno oporezivanje, za iznose indirektnih poreza ostalih prihoda i taksi koji nisu plaćeni u zakonskom roku i na propisani račun pokreće se postupak prinudne naplate.
Postupak prinudne naplate počinje kada se dužniku uruči nalog za prinudnu naplatu. Ako dužnik ne plati iznos koji je naveden u nalogu za prinudnu naplatu u ostavljenom roku, UIO nastavlja plijeniti dužnikovu imovinu, odnosno imovinu kojom dužnik raspolaže. U ovom postupku radi se po principu poštovanja srazmjernosti duga i do iznosa koji je dovoljan da pokrije neplaćeni dug, te zateznu kamatu koja se obračunava narednog dana od dana isteka roka za plaćanje do dana plaćanja duga, naknadni teret prinude i troškova prinudne naplate. Redoslijed pljenidbe imovine i prava propisan je u Zakonu o postupku prinudne naplate indirektnih poreza – pojašnjavaju iz UIO.
Zakonom o postupku prinudne naplate indirektnih poreza propisano je da je UIO jedini organ nadležan da vodi i rješava sve predmete u postupku prinudne naplate za sve dužnike indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi, za čiju je naplatu nadležna jedino Uprava za indirektno oporezivanje.
Dugovanja po osnovu carinskog duga utvrđuju se u carinsko-upravnom postupku i postupku naknadne kontrole koju vrše nadležne organizacione jedinice Sektora za carine.
Carina kao uvozna dadžbina se naplaćuje u odvojenom postupku i u slučaju neplaćanja pokreće se protest garancije koji se ne poistovjećuje sa postupkom prinudne naplate – kažu u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.
