Memorijalni centar Srebrenica danas je predstavio godišnji Izvještaj o negiranju genocida i dehumanizaciji Bošnjaka, koji dokumentuje slučajeve negiranja genocida, veličanja osuđenih ratnih zločinaca i dehumanizirajućeg govora u javnom prostoru Bosne i Hercegovine i regiona. Izvještaj bilježi porast broja slučajeva negiranja genocida u odnosu na prošlu godinu.
Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić kazao je da je cilj izvještaja uspostavljanje kontinuirane arhive javnog govora o Srebrenici koja će biti dostupna istraživačima, novinarima i javnosti, ističući da Memorijalni centar već šestu godinu sistematski prati i dokumentuje pojave negiranja genocida.
“Ovo radimo zato da uspostavimo arhiv govora o Srebrenici u našem javnom životu. Kakvi god vjetrovi trenutno pušu, oni će proći, ali će ostati zapisano ko je i šta govorio o Srebrenici 30 godina nakon genocida”, naglasio je pored ostalog Suljagić.
Koordinator monitoringa Edin Ikanović predstavio je ključne nalaze izvještaja, navodeći da je tokom 2026. godine evidentirano 149 slučajeva negiranja genocida, u odnosu na 99 slučajeva godinu ranije.
Prema izvještaju, najzastupljeniji oblici negiranja i dalje su direktno poricanje i relativizacija genocida, dok je zabilježen i porast sadržaja kojima se iskazuje podrška osobama osuđenim za ratne zločine.
“Nalaz izvještaja pokazuje da je u odnosu na prethodnu godinu, kada smo imali 99 slučajeva negiranja, taj broj znatno porastao i u ovom izvještaju zabilježeno je 149 slučajeva u kojima se negira genocid”, rekao je Ikanović.
Najčešći oblici negiranja genocida, dodao je, i dalje su aktivno poricanje i relativizacija, a ono što bilježimo u ovogodišnjem izvještaju jeste porast podrške počiniocima.
Analiza identificira i osobe i medije koji se, prema metodologiji Memorijalnog centra, najčešće pojavljuju u slučajevima negiranja genocida. Među njima se navode pojedini političari iz Bosne i Hercegovine i Srbije, javne ličnosti te mediji, uključujući novinsku agenciju Srna i RTRS, za koje autori izvještaja navode da predstavljaju važne platforme za prenošenje ili promociju takvih sadržaja.
Jedan od autora izvještaja Jasmin Mujanović rekao je da se ovogodišnja analiza posebno bavi međunarodnim lobističkim aktivnostima vlasti Republike Srpske, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema njegovim riječima, izvještaj ukazuje na povezanost dijela tih aktivnosti sa narativima kojima se negira genocid i Bošnjaci predstavljaju kroz sigurnosne i ideološke prijetnje.
On je naveo da su u izvještaju analizirani javno dostupni lobistički ugovori, medijski sadržaji i istupi pojedinih političkih i javnih aktera u SAD-u, ocijenivši da oni predstavljaju dio šire kampanje kojom se nastoje promovisati politički ciljevi vlasti Republike Srpske.
“U izvještaju smo analizirali javno dostupne lobističke aktivnosti i način na koji se one prepliću s narativima o negiranju genocida i predstavljanju Bošnjaka u negativnom kontekstu”, rekao je Mujanović.
Urednik izvještaja Tarik Močević naveo je da, uprkos izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima je kriminalizirano negiranje genocida, podaci ne pokazuju trend smanjenja broja takvih slučajeva.
Ovogodišnji izvještaj, kako je naveo, posebnu pažnju posvećuje dehumanizaciji Bošnjaka, koju autori analiziraju kao prateći fenomen negiranja genocida, kroz javne istupe političara, medijske sadržaje i druge oblike javne komunikacije.
Napomenuo je da je 2021. bilo 240 slučajeva, 2022. godine 681, 2023. godine 90, 2024. godine 305, a 2025. godine 99 slučajeva negiranja genocida.
Govoreći o medijskom dijelu analize, naveo je da je posebna pažnja posvećena izvještavanju o obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici, pri čemu je, prema nalazima izvještaja, dio medija u Republici Srpskoj toj temi posvetio vrlo malo ili nimalo prostora, dok su pojedini mediji objavljivali sadržaje koji su, prema ocjeni autora, bili u suprotnosti sa sudski utvrđenim činjenicama.
Autori izvještaja ocijenili su i da dosadašnji rezultati procesuiranja krivičnih djela negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca nisu proporcionalni broju evidentiranih slučajeva, navodeći da je tokom proteklog perioda doneseno nekoliko presuda, ali i da su pojedine optužnice odbijene.
Kako je pojašnjeno, izvještaj se zasniva na monitoringu javnog prostora u Bosni i Hercegovini i regionu, dok društvene mreže nisu sistematski obuhvaćene zbog obima sadržaja i potrebe za posebnom metodologijom analize.
