Najviši nivo upozorenja izdat je od strane Federalnog hidrometeorološkog zavoda, objavio je Bakir Krajinović, meteorolog ovog Zavoda.
Kako su upozorili, ekstremno visoke dnevne temperature zraka očekuju se u Bosni i Hercegovini, dana 24. juna 2021. godine u periodu od 13 do 17 sati.
Očekivane vrijednosti maksimalnih temperatura su od 37 °C do 41°C.
“Vrijeme je izuzetno opasno. Iznimno intenzivan meteorološki događaj je prognoziran. Velika šteta i nezgode su moguće na velikom području i to u većini slučajeva s opasnošću po život.
Često se informišite o očekivanim meteorološkim uvjetima i rizicima. Slijedite naredbe i savjete date od strane vaših državnih tijela u bilo kojim uvjetima i budite spremni na izvanredne mjere”, objašnjava crveno upozorenje stranica Meteoalarm.
Meteorolog Krajinović je u objavi, istaknuo i preporuke za stanovništvo u cilju prevencije zdravstvenih problema izazvanih visokim temperaturama.
Posljednjih dana, suočeni smo sa veoma visokim temperaturama koje izazivaju zdravstvene probleme kod velikog broja ljudi. Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom itd.), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera. Osim toga, zdravo radno aktivno stanovništvo i omladina, koji najveći dio dana provode na otvorenom prostoru, takođe se izlažu opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost i sl.).
U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih visokim temperaturama, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine preporučuje sljedeće mjere:
– ograničite kretanje i vožnju u intervalu od 10-17 časova, jer su tada najviše temperature (ovo se naročito odnosi na rizične grupe stanovništva);
– prostorije u kojima se boravi dobro prozračite u toku noći ili ujutro najkasnije do 10h, a preko dana prozore zatvorite i navucite roletne na prozorima koji su okrenuti prema suncu tokom cijelog dana;
– temperatura prostorija u kojima boravite bi trebala biti ispod 320C tokom dana i ne viša od 240C tokom noći, što je posebno važno za hronične bolesnike, malu djecu i starije ljude;
– isključite što je moguće više električnih uređaja u stanu i izbjegavajte korištenje umjetne rasvjete tokom dana;
– u prostorijama u kojima boravite tokom dana objesite mokre ručnike da bi rashladili zrak u prostoriji (imajte na umu da se na ovaj način povećava i vlažnost zraka);
– ako su prostorije u kojima boravite klimatizirane, izbjegavajte otvaranje prozora i vrata,
– ako niste u mogućnosti rashladiti svoj dom, provedite 2-3 sata u toku dana u nekom klimatiziranom javnom objektu (kafei, trgovački centri i sl.);
– izbjegavajte naporne fizičke aktivnosti (npr. treninzi, rad na otvorenom i sl.), ili ih obavljajte rano ujutro između 04h i 07h;
– ako ste napolju, što više boravite u hladu;
– oblačite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (što je naročito važno za malu djecu);
– i odrasli i djeca trebaju zaštititi oči naočalama sa UV zaštitnim slojem (sloj koji štiti od ultravioletnih zraka);
– nemojte nositi tijesnu obuću niti visoke potpetice;
– korisno je da u toku dana češće pijete manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, dok unos gaziranih pića treba smanjiti (velike količine tečnosti uzete odjednom, opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane);
– važno je napomenuti da se hronični bolesnici (srčani, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim krvnim pritiskom i dr.), trebaju posavjetovati sa svojim liječnikom o količini tečnosti koju treba da unesu;
– ako uzimate lijekove, pitajte svoga liječnika da li i kako oni mogu uticati na ravnotežu tehućine u organizmu i regulaciju tjelesne temperature, kao i šta treba činiti da se spriječe eventualni negativni efekti pojedinih lijekova;
– lijekove držite na temperaturi ispod 250C ili u frižideru (pročitajte na pakovanju upute o skladištenju);
– u ishrani upotrebljavajte veće količine svježeg voća i povrća, da bi nadoknadili gubitak mineralnih soli;
– jedite češće i manje obroke i izbjegavajte namirnice sa visokim sadržajem bjelančevina (npr. meso i mesni proizvodi, naročito suhomesnati proizvodi),
– pri visokim temperaturama u ishrani se preporučuje riba, piletina, tjestenina, kuhano povrće, mlijeko i mliječni proizvodi s manje masnoće, jer se time obezbjeđuje potrebna energija i smanjuje zamaranje i iscrpljenost;
– izbjegavajte konzumaciju prženih namirnica, a prednost dajte kuhanim;
– u pripremi hrane izbjegavajte upotrebu čvrstih životinjskih masnoća (maslac, mast, maslo), a prednost dajte biljnim masnoćama (suncokretovo, maslinovo, kukuruzno ulje);
– izbjegavajte konzumaciju alkohola, a ograničite količine kafe, slatkih pića i slatkiša;
– voće i povrće dobro operite prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držite u hladnom prostoru;
– mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držite u frižideru i kupujte samo na mjestima gdje su ove namirnice sigurno uskladištene tj. izbjegavajte njihovu kupovinu na pijacama gdje nema frižidera;
– ograničite konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneza, salama i drugih lako kvarljivih namirnica;
– posebnu pažnju obratite na ličnu higijenu tj. svakodnevno se tuširajte mlakom vodom i odijevajte čistu odjeću;
– koristite posteljinu, plahte i jastučnice koji su napravljeni od tankog, prirodnog i svijetlog materijala, kako bi izbjegli akumulaciju toplote tokom noći;
– izbjegavajte kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dajte gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira;
– u intervalu od 11-15 časova, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50%;
– prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera), obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30);
– prilikom boravka u vodi takođe je potrebno koristiti zaštitne kreme, budući da 40% UV zraka dopire do 1 m dubine;
– sunčajte se postepeno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavajte vrijeme), izbjegavajte sunčanje u intervalu od 11-15 časova i češće uzimajte manje količine negaziranih napitaka;
– u klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), potrebno je voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema;
– ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranima automobilima;
– obiđite članove familije, prijatelje ili susjede koji žive sami, jer im može biti potrebna pomoć, naročito ako su starije osobe ili hronični bolesnici;
– ako vi ili neko od članova vaše porodice osjećate slabost, tjeskobu ili vrtoglavicu popijte čašu vode ili prirodnog voćnog soka i odmarajte u hladnijoj prostoriji (poželjno je noge podići na viši nivo i staviti hladne obloge na vrat, pazuhe i prepone);
– izbjegavajte davati aspirin ili paracetamol da bi snizili temperaturu tijela pri visokim vanjskim temperaturama;
– pri pojavi uporne slabosti, glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, obratiti se za pomoć u najbližu ambulantu (hronični bolesnici se trebaju javiti ljekaru čim osjete i najmanje znake slabosti).
(radiosarajevo.ba)
