Stiglo je proljeće, a s njim i proljetne alergije. Kada drveće počinje cvjetati, ogromne količine polena dižu se u zrak, izazivajući godišnji ritual kihanja i šmrcanja.
Veliki broj ljudi u svijetu je žrtva sezonske alergije, i ta brojka stalno raste. Iscrpljujuće kihanje, kašljanje, curenje nosa, nadražene i otečene oči predstavljaju pravi umor i stres za žrtve sezonske alergije.
Iako alergije imaju veze s imunitetom, genetika je ipak presudan faktor, kazao je specijalista pulmolog i pneumoftizilog Teufik Hadžiosmanović.
“Alergije dobiju oni koji imaju povećanu količinu i koncentraciju imunoglobulina E (IgE) u krvi. Alergije su imunološke bolesti koje su genetski determinirane, što znači da svi alergičari u svom genetskom kodu imaju tu promjenu da lako prihvataju određene alergene iz vanjske sredine koji kod njih izazivaju jake reakcije, bilo da je riječ o prašini, polenu ili bilo kom drugom agensu. Imunoglobulini E koje nosimo, a koji su povećani kod alergičara, su u stvari antitijela koja ulaskom antigena (polena) izazivaju imunološku reakciju.”
Alergija ili prehlada
Razlikujemo dvije najčešće alergijske bolesti, a to su: vazomotorni rinitis i alergijska astma i postoje simptomi koji ih razlikuju od prehlade.
“Temperatura je isključivo karakteristika prehladnog stanja i ne javlja se kod alergija. Sekrecija iz nosa, koja je kod alergija bistra, kod prehlade je obojena i sluzava. Kihanje je karakteristično za oba stanja međutim kihanje kod alergija je uporno i u salvama. Također crvenilo očiju javlja se i kod prehlade i kod alergije, međutim samo kod alergije se javlja svrbež i očiju, ali i nosa”, ispričao nam je dr. Hadžiosmanović.
Prevencija
Izbjegavanje susreta s antigenima (alergenima) najbolja je prevencija, savjetuje dr. Hadžiosmanović.
“Ovo je period kada cvjeta drveće i najbolje je izbjegavati izlaziti vani ili barem izbjegavati izlaske ujutro kada je koncentracija polena najveća. Izlaziti s mokrom ili vlažnom kosom nije dobro jer se alergeni lijepe za kosu. Sušenje veša vani za koji se lijepe alergeni također se ne preporučuje, jer se alergeni i u tom slučaju lijepe za odjeću što stvara tegobu kada tu odjeću kasnije obučemo. Nastojati ne provjetravati prostorije ujutro.”
Liječenje
U ovisnosti od tipa alergije provodi se i adekvatno liječenje.
“Vazomotorni rinitis se liječi antihistaminicima ili kortikosteroidnim sprejevima za nos. Dok je kod astme ta terapija kompleksnija. Najčešće se koriste kortikosteroidni sprejevi i inhalatori, antileukotrijeni i dugo djelujući beta-agonisti. Karakteristika astmatičnih napada su i noćno kašljucanje ili jače kašljanje koje ometa san pacijenta.
Alergije su počele! Tekući mjesec, ali i naredna tri mjeseca su vrijeme kada su alergije najizraženije i vrijeme koje za alergičare znači sezonu patnje. Zato im povremeno želimo kišu koja znatno popravlja stanje pacijenata.”
