Općinsko vijeće, na sjednici održanoj dana 29.09.2020. godine, donijelo je Regulacioni plan SREBRENIČKI ARBURETUM koji je, u odnosu na do sada donešene planove na području općine Ilijaš, drugačiji i značajan kako urbanistički i arhitektonski tako i historijski. Radovi koji su planirani i koji, kada se izvedu, sve nas i buduće generacije, posjećat će trajno na genocid koji se dogodio u Srebrenici 1995. godine, odnosno bit će sjećanje na sve one koji su poginuli i nastradali u Srebrenici 1995. godine , a i na cijeloj teritoriji BiH i trajna opemena da nam se genocid više nikada ne dogodi.
Lokalitet obuhvata plana nalazi se u urbanom dijelu grada Ilijaša, brdu Karašnica, na lokalitetu izgrađenog spomenika, Cvijet Srebrenica, u površni 6,5 ha. U oblikovnom smislu, planiran je park koji čine površine ulazng punkta, memorijalni prostor parka, arboretum i pejsažno oblikovane površine, koje su međusobno povezane u jednu funkcionalnu cjelinu.
Ulazni punkt, formiran je na mjestu postojećeg ulaza za već izvedene sadržaje, sastoji se od prostora za okupljanje, opremljenog urbanim mobilijarom i vizuelnim komunikacijama informativnog karaktera (info pano sa kartom parka i sl.). Kako se već sa prostora ulaznog punkta pružaju panoramske vizure, potrebno je predvidjeti mogućnost formiranja prostora za vidikovac (postavljanje teleskopa ili samo prostor za zadržavanje).
Stazom koja vodi od ulaznog punkta pristupa se na plato koji je orjentiran prema padini na kojoj je izgrađen spomenik Cvijet Srebrenice, a u sklopu platoa planirana je izgradnja spomen obilježja, koje će zamijeniti postojeću spomen ploču, forme i izraza koji će biti komplementaran Cvijetu Srebrenice. S druge strane plato se nastavlja u travnjak prema dolini na amfiteatralno formiran prostor koji će osim sjedenja i zadržavanja, zbog vizura na dolinu, u svom centralnom dijelu imati funkciju gledališta orjentiranog na otvorenu pozornicu sa maksimalnim kapacitet amfiteatra od 450 osoba.
Arboretum se sastoji od „cvjetova arboretuma“, međusobno povezanih stazama, a između kojih se nalazi reprezentativno uređen travnjak, sa pojedinačnim stablima ili manjim grupacijama.
Sa memorijalnog trga vode staze prema prostoru Arboretuma koji se sastoji od „cvjetova arboretuma“, međusobno povezanih stazama, čijim je putanjama u određenim razmacima formirano 11 „cvjetova arboretuma“, od kojih je svaki sastavljen od 7 sadnica različite vrste drveta, koje svojim rasporedom sadnje oblikuju kružnu formu.
Simbol „kruga“ asocijacija je na Cvijet Srebrenice, a broj od 11 krugova sa po 7 vrsta u svakom krugu simbolizira datum 11. juli 1995. godine, dan kada se dogodio genocid u Srebrenici. Arboretum će predstavljati vrijednu zbirku, 77 različitih vrsta stabala, što će itekako biti značajno sa aspekta edukacije kroz organizovanje niza programskih aktivnosti (radionica i sl.), ne samo za učenike i studenate, nego i za sve ostale posjetioce.
Kombinacija različitih vrsta drveća, koje imaju i različite fenološke pojave (cvijetanje, listanje, plodonošenje, te smjenu kolorita po godišnjim dobima) i morfološke iskaze (visina, oblik krošnje, oblik i boja kore i sl.), doprinijet će raznolikosti i atraktivnosti cijelog prostora tokom čitave godine.
Realizacija arboretuma će biti višegodišnji projekat, te će samo njegovo formiranje (sadnja drveća i uređenje) teći u fazama. Ovakva kontinuirana aktivnost će predstavljati promociju Općine kroz uključivanje šire javnosti u kreiranje predmetne cjeline (organizacije, zvaničnici, škole i sl., mogu biti donatori, pokrovitelji pojedinih sadnica).
Travnjak treba biti otporan na gaženje, uređen po principu parkovskih, a ne šumskih površina kako, bi se omogućilo kretanje i van Planom utvrđenih staza, a upravo iz tog razloga, da bi se omogućilo slobodno kretanje.
U okviru pejsažno oblikovane površine, na koti 540 metara nadmorske visine, planiran je vidikovac u kome će biti objedinjene funkcije: informacija, uprave, prostor primjeren za susrete, izložbe, edukaciju, ugostiteljstvo. U prizemlju uz objekat planirana je vanjska otvorena konstrukcijom vidikovca, za postavljanje teleskopa ili slobodno vizuelno razgledanje doline Ilijaša. U suterenu objekta planirani su prostori za održavanje parka, (ostava sadnog materijala, alata itd.), kao i ostali neophodni servisni sadržaji.
Oblikovanje ovog arhitektonskog sklopa treba da bude čistih linija i usklađeno sa ambijentom u kome se nalazi, odnosno objekat ne smije da dominira nego da se što bolje uklopi u pejsažno oblikovanu površinu u kojoj se nalazi.
Sve naprijed pomenute površine, koje zajedno čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, povezane su pješačkim stazama, koje osim komunikacije, odgovarajućim oblikovanjem mogu biti i u funkciji površine za sjedenje, okupljanje, odmorišta, vidikovca i sl. Glavne popločane staze mogu biti povezane poprečnim stazama, stepenicama izvedenim u terenu kao prirodni amfitetar. Cjelokupna površina parka je opremljena sistemom urbanog mobiljara i vizuelnih komunikacija. Za materijalizaciju popločanja platoa planirati najkvalitetnije materijale sa aspekta tehničkih, mehaničkih i estetskih karakteristika koje treba da doprinesu memorijalnom karakteru ove zone.
Osim okupljanja memorijalnog karaktera, ovo će biti mjesto održavnja raznih manifestacija komplementarnih konceptu parka, te različitih edukativnih i kulturnih programa od značaja za Općinu Ilijaš i Kanton Sarajevo.
(radioilijas.ba)
