Domaći pčelari u Bosni i Hercegovini suočavaju se s teškom situacijom na stranim tržištima, gdje med iz BiH teško pronalazi kupce zbog konkurencije lažnog meda koji je znatno jeftiniji. Prema podacima Uprave za indrektno oporezivanje (UNO) BiH, izvoz domaćeg meda prošle godine bio je izuzetno nizak – samo 263.061 KM, što je 15 puta manje od količina meda koje su uvezene, koje su dosegnule vrijednost od 3,9 milijuna KM.
Vodeća izvozna tržišta bila su saudijska Arabija, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt, dok su manji iznosi meda otišli u Veliku Britaniju, Njemačku, Austriju i zemlje regije. Istovremeno, najviše meda uvezeno je iz Hrvatske, Turske, Srbije, Bugarske i Mađarske.
Damir Barašin, predsjednik Saveza udruga pčelara RS-a, ističe da domaći pčelari većinom izvoze mala pakiranja luksuznog meda, a razlog lošeg plasmana je niska cijena meda, koji je prisutan na tržištu u Europi, posebno u Velikoj Britaniji i Njemačkoj. “Pošteni pčelari teško se nose s takvim cijenama”, kaže Barašin, dodajući da su kontrole kvalitete meda vrlo slabe.
Cijena domaćeg meda u BiH iznosi oko 25 KM po kilogramu, a pčelari se suočavaju s problemima izazvanim klimatskim promjenama, koje smanjuju godišnji prinos meda.
