Povećanje minimalne neto plate u Federaciji BiH na 1.000 KM, sa dosadašnjih 619 KM, moglo bi izazvati niz ekonomskih efekata, uključujući rast plata u privatnom sektoru, poskupljenje proizvoda i inflaciju. Također, može se očekivati pritisak na javni sektor, jer bi zaposleni u državnoj službi mogli tražiti slična povećanja.
Prema podacima iz 2024. godine, oko 120.000 radnika u Federaciji prima minimalnu platu, dok 270.000 zaposlenih ima primanja manja od 1.000 KM. S obzirom na to da će se ostale plate morati uskladiti s povećanjem minimalca, očekuje se rast plata u privatnom sektoru, što bi moglo dovesti do rasta cijena proizvoda i inflacije.
Ovo povećanje plata može narušiti balans između plata u privatnom sektoru i onih u javnom sektoru, poput državnih službenika, policajaca, nastavnika i medicinskog osoblja. Ovi radnici, koji obično imaju plate nešto iznad 1.000 KM, mogli bi zbog inflacije i smanjene kupovne moći zahtijevati veće povišice.
Rast budžetskih prihoda, koji su u 2024. godini zabilježili rekordne iznose, mogao bi podržati ove zahtjeve. Očekuje se dalji porast budžetskih prihoda uslijed rasta plata u privatnom sektoru, što bi moglo omogućiti veću fleksibilnost u prilagodbi plata u javnom sektoru.
