Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu 8. januara obilježava skoro pola milenija neprekidnog rada i jedna je od najstarijih odgojno-obrazovnih ustanova u Bosni i Hercegovini koja danas djeluje kao srednja škola.
Opstanak i razvoj BiH
Gazi Husrev-beg je 1537. godine utemeljio Medresu koja je do današnjih dana iznjedrila brojne istaknute ličnosti koje su u historiji odigrale značajnu ulogu u opstanku i razvoju Bosne i Hercegovine.
Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Senaid Zajimović u razgovoru za Anadolu Agency (AA) govorio je o svom životnom putu na koji je utjecala Gazi Husrev-begova medresa i upisu u ovu odgojno-obrazovnu instituciju 1974. godine.
– Podstaknuli su me dva imama. Utjecali su na moje životno opredjeljenje, zavolio sam medresu kroz njih, mada nisam ništa znao o njoj, a pogotovo zato što moja porodica tradicionalno nije bila poznata kao hodžinska, naprotiv, u to vrijeme svi su oni bili članovi socijalističke partije, bili su ljudi koji su najmanje očekivali od mene da upišem medresu, čak su se i bunili – prisjeća se Zajimović.
Kako je kazao, već je tada čvrsto odlučio upisati medresu, jer je sebe vidio u toj školi i na tom putu.
– Taj internatski život je specifikum medresa kao takvih. Stičete nove prijatelje, nova poznanstva iz čitave bivše Jugoslavije. Sjećam se bilo je ljudi iz Pule, Beograda, Prizrena, Kumanova… To je ono po čemu je Gazi Husrev-begova medresa bila poznata u to vrijeme – rekao je Zajimović.
Istakao je da je njegova generacija na neki način bila začetnik društvenih promjena u socijalističkom sistemu. Prisjeća se da nakon njegovog završavanja medrese, dolazi do velikih promjena u BiH i čitavoj Jugoslaviji – događa se prelazak iz socijalističkog sistema u novi, demokratski sistem, te pojava višestranačkog života i otopljavanje društvenih odnosa i prilika.
– Tako da islam i muslimani u BiH, a samim tim i mi koji smo tek završili medresu smo na neki način osjetili tu slobodu koja je kasnije utjecala na naša dalja životna opredjeljenja – rekao je.
Bilježi kontinuitet od 1537.
Podsjetio je da Gazi Husrev-begova medresa bilježi svoj kontinuitet od 1537. godine kada je osnovana, bez ijednog dana pauziranja te da je preživjela sve političke sisteme u istoriji, agresiju i mnoge ratove.
– Sve to govori govori o tome koliko je ova medresa stabilna, koliko je samo sa tog aspekta značajna, a da ne govorim koliko je značajna s aspekta generacija koje je proizvela, a koje su danas poznati kao društveni javni radnici, među kojima imate istaknutih naučnika, političara, zaslužnih ljudi za uređenje ove države. Društveni položaj, ne samo islamske zajednice, nego i države BiH ima se zahvaliti, između ostalog i svršenicima Gazi Husrev-begove medrese – poručio je Zajimović.
Halim Husić, pomoćnik direktora za nastavu u Gazi Husrev-begovoj medresi, istakao je da bez obzira na sve nedaće i neprilike kroz koje su ovi krajevi prolazili, a s njima i Gazi Husrev-begova medresa, kroz svoju dugu historiju ona nikada duže od jedne godine nije prekidala svoj rad.
– Pored požara, poplava, ratova, kuga i drugih nedaća, Gazi Husrev-begova medresa je svaki put nalazila načina da i u tako teškim uvjetima nastavi s radom i djelovanjem – kazao je Husić u razgovoru za AA te dalje dodao:
– Tako je i tokom najnovije agresije od 1992. do 1995. godine Gazi Husrev-begova medresa kada je Sarajevo bilo u potpunom okruženju sa desetak učenika koji su bili u Sarajevu otvorila svoje istureno odjeljenje u gradu Zenici i preko 120 učenika je i tokom agresije pohađalo nastavu i završavalo razrede i na taj način doprinijeli tome da ova institucija ne prekida svoj rad – rekao je Husić.
Prilagođavanje vremenu i prilikama
Naglasio je da se Gazi Husrev-begova medresa tokom skoro petsto godina rada u svakoj epohi prilagođavala vremenu i prilikama onako kako je njen osnivač Gazi Husrev-beg naložio u vakufnami.
– Nekada je ovo bila škola visokog ranga ravna medresama u Carigradu. Pružala je najviše obrazovanje, a dolaskom Austro-Ugarske i kasnijim društveno-političkim prilikama, ona je svaki put mijenjala svoj nastavni plan i program, prilagođavala se vremenu i prilikama u kojima radi, ali je suština da je uvijek pored opšteobrazovnih predmeta imala jedna broj stručnih predmeta, kao sto su kirajet, tefsir, hadis, fikh, povijest islama, ahlak. Tako da danas imamo situaciju da Gazi Husrev-begova medresa radi po nastavnom planu i programu koji je sličan gimnazijskom. S tim da je uz to dodat određeni broj stručnih predmeta kako bi naši svršenici mogli upisati bilo koji fakultet koji žele – rekao je Husić.
Prošle godine su napravili jedan pregled koji je pokazao da svršenici Gazi Husrev-begove medrese studiraju u 15 zemalja na desetinama univerziteta, među kojima su i oni najprestižniji u svijetu.
Naš cilj i jeste da im omogućimo da uspješno nastave obrazovanje gdje god žele, istakao je Husić, napominjući da svake godine otprilike Gazi Husrev-begovu medresu završi oko 120 učenica i učenika.
Gazi Husrev-begova medresu je 8. januara 1537. godine utemeljio Gazi Husrev-beg. Zgrada Gazi Husrev-begove medrese osmišljena je kao polivalentan i reprezentativan objekat u kome je centralno mjesto dato prostoru za nastavu (dershana), a nizovima krilnih prostorija namijenjen rezidencijalni karakter. Odlukom samog osnivača medresa je smještena u samo srce sarajevske čaršije.
