Privreda općine Ilijaš nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu bila je potpuno devastirana. Uništena je crna metalurgija koja je bila osnov razvoja ove općine, kao i primarna prerada drveta. U poslijeratno vrijeme u općini Ilijaš sve se svodilo na poljoprivredu, a sada su napravili veliki korak u ponovnoj industrijizaciji općine Ilijaš i izvoze 80 posto svojih proizvoda.
“Izgradili smo nove privredne zone u koje su došle ozbiljne firme. Kao što je AMA Adriatic italijanska firma koja zapošljava 300 radnika. Zatim, Standard Ilijaš fabrika namještaja koja zapošljava 500 ljudi. Zatim KALE koja je nastala iza rata iz običnih šupa, a sada su tu izgrađene moderne proizvodne hale. Tu je i preduzeće Ksilon u Podlugovima koji pravi podne podloge uglavnom za izvoz. Općina Ilijaš je među prvih deset općina u Federaciji BiH po vrijednosti izvoza. Prošle godine izvezili smo roba vrijednih 380 miliona maraka. Prevent grupacija u Željezari Ilijaš razvija livničku proizvodnju. Svake godine u prosjeku zajedno sa Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo u privredne zone ulagali smo oko pola miliona maraka, a ove godine će to biti oko 900 hiljada maraka”, ističe Akif Fazlić, načelnik Općine Ilijaš.
Poseban fokus u proteklih nekoliko godina je osiguranje novca za poticaje malim preduzećima i za otvaranje novih preduzeća.
“Malim preduzećima plaćali smo kamate na podignute kredite i to smo radili nekoliko posljednjih godina. Plaćamo privrednicima učešće na sajmovima. U ovoj godini ovaj program nismo nastavili jer takvi programi postoje u vladama FBiH i KS, pa sada mi sredstva tim preduzećima možemo usmjeriti na druge stvari. Sada pomažemo otvaranje novih preduzeća i u budžetu smo za to izdvojili 100 hiljada maraka, ali odziv novih biznismena bio je slab. Prošle godine javilo se samo 11 ljudi da otvore neko novo preduzeće, a u ovoj godini do sada se pojavilo samo sedam”, ističe načelnik Općine Ilijaš.
Prijave na Javni poziv za početnike u biznisu su veoma jednostavne. Potrebni dokazi šalju se poštom ili donesu na protokol u Općinu, a ukoliko se u utvrdi da dokumentacija nije potpuna biznismeni početnici jave se u Općinu da se to dopuni. Podsticaji za mala preduzeća dodjeljuju se u tranšama. Nezadovoljna stranka ima i pravo žalbe ako nije dobila podsticaje i svi se to rješava od predaje dokumentacije do žalbi u zgradi Općine Ilijaš, dodaje načelnik.
Razvoj poljoprivrede u fokusu je rukovodstva Općine Ilijaš.
“Poslije rata poljoprivreda nam je bila na prvom mjestu jer je trebalo najmanje novca za otvaranje jednog radnog mjesta. Rezultat je da sada imamo oko 1.300 poljoprivrednih gazdinstava. To su poljoprivrednici koji se bave tovom stoke, proizvodnjom mlijeka, voćarstvom, ratarstvom… Općina godišnje izdvaja za poljoprivrednike pola miliona maraka. Uz to dajemo im dodatnu novčanu podršku na onu koju dobijaju iz KS i FBiH. Tako svaki poljoprivrednik zna kakvu pomoć u toj godini može očekivati i nema problema u poslovanju i zato smo prva općina u KS po razvijenosti poljoprivrede. Proizvede se godišnje oko milion litara mlijeka. Na farmi se godišnje proizvede 300 hiljada pilića”, kaže Fazlić.
Uspješno se razvija i građevinska operativa u Ilijašu.
“Pokrenuta je stanogradnja i trenutno se u Ilijašu pravi oko 300 stanova, što niko nije očekivao da će se graditi u ovolikom broju. Još bolja vijest je da je od ovih 300 stanova u izgradnji 85 posto već prodato, a u općini Ilijaš živi samo 20 hiljada stanovnika”, ističe Fazlić.
U saradnji sa Srednjoškolskim centrom u Ilijašu se realizuje veliki program sa njemačkom vladom.
“Dobit ćemo grant od oko dva miliona maraka i radi se potpuna rekonstrukcija učeničkih radionica za zanatska zanimanja. Tender za nabavku raznih najnovijih mašina u tenološkom smislu je u toku. Tu će djeca obavljati praksu za razne zanate. Osigurali smo više od 400 hiljada maraka u budžetu za školovanje učenika. Ne smijem se ni podsjećati koliku smo u Ilijašu imali stopu nezaposlenosti. Sada imamo problem sa manjkom radnika, obzirom da priličan broj ljudi ide da radi u inostranstvo. U Ilijašu otprilike koliko ode na rad u inostranstvo toliko izrazi želju da radi kod nas iz Zeničko-dobojskog kantona. Očekujemo od postojećih firmi puno veća ulaganja u nova tehnološka dostignuća, jer smo izvozno orjentisani sa više od 80 posto od onoga što proizvedemo pa moramo voditi računa o konkurentnosti. Vjerujem u bh. privredu koja je žilava i u ovakvoj državi sa velikim problemima bilježi dobre rezultate”, zaključuje Akif Fazlić.
