U subotu je s obilježavanja 29. godišnjice od masakra nad bošnjačkim civilima u selu Ahmići kod Viteza, poručeno kako se neće odustati od traganja za pravdom i istinom, kao i za nestalima.
U sklopu obilježavanja 29. godišnjice masakra proučen je Jasin-i-šerif na Centralnom šehidskom mezarju u Vitezu, a održana je i komemoracija u Ahmićima.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović i brojne druge delegacije nekoliko nivoa vlasti položili su cvijeće i odali poštovanje žrtvama masakra u Ahmićima.
– Pored boli koju osjećamo za 116 nevino ubijenih civila u Ahmićima, danas u ovom trenutku najviše boli činjenica što svi oni koji su na bilo koji način učestvovali u tom groznom zločinu nisu došli pred lice pravde i što još uvijek sva tijela nisu pronađena – rekao je Džaferović.
Džaferović: Borit ćemo se za istinu
Istakao je kako su to stvari koje posebno bole te da je 29 godina bilo sasvim dovoljno vremena da svi oni koji su na bilo koji način učestvovali u izvršenju ovog teškog i gnusnog zločina dođu pred lice pravde.
Prema Džaferovićevim riječima, to je dovoljno vremena da se sazna gdje su tijela onih koji su mučki ubijeni.
– Moja poruka je da se mi nećemo proći dok smo živi, a i ovi poslije nas koji dolaze, pa i oni poslije njih i tako sve dok se svaki onaj koji je na bilo koji način učestvovao u ovom zločinu, ne dovede pred lice pravde. Odustati nećemo! Nemamo pravo na to. Tragat ćemo za tijelima. Borit ćemo se za istinu o onome što se dogodilo ovdje u Ahmićima. Borit ćemo se za pravdu – poručio je Džaferović.
Dodao je kako je puno pokušaja izjednačavanja krivice i zamagljivanja istine.
– Svi oni koji se bave tim nečasnim radnjama, moja im je poruka da od toga odustanu, jer istinu nikada neće moći staviti pod noge. Istina se nikada nikome nije dala staviti pod noge. Ona je uvijek dolazila s manje ili više poteškoća na mjesto koje joj pripada – rekao je Džaferović.
Spomen-ploča Dobrili Kalabi i tevhid za žrtve
U Ahmićima je otkrivena i spomen-ploča Dobrili Kalabi, koja je ubijena 5. jula 1993. godine snajperom u Vitezu,, na radnom zadatku za britanske snage UNPROFOR-a suprotstavljajući se počiniocima i osuđujući zločine počinjene u Ahmićima 16. aprila 1993. godine.
O njenoj hrabrosti govorio je i Bob Stewart, član Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, pukovnik u penziji i bivši komandant britanskih snaga UNPROFOR-a na ovom području.
Stewart je kazao kako je danas u Ahmiće došao sa svojim oficirima koji su s njim tu bili i prije 29 godina.
– Nema nijedne osobe koja nije duboko osjetila ono što su otkrili i naši ovdje. Želim reći svima da mi u Ujedinjenom Kraljevstvu zaista razmišljamo i stalo nam je do onoga što se desilo u BiH – rekao je Stewart.
Dodao je kako je zbog toga 40 njih o vlastitom trošku došlo kako bi odali počast i prisjetili se onoga što se dogodilo u Ahmićima.
Prisjetio se i Dobrile Kalabe, bosanske Srpkinje koja je bila njegov prevodilac, a ubijena na radnom zadatku.
– Ovo je Bosna, ovo je Evropa, i to želim reći. To je Bosna – tri naroda, država u Evropi – rekao je Stewart.
U gornjoj džamiji u Ahmićima klanjan je podne-namaz i proučen kelime-i-tevhid.
U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Džokeri i Maturice izvršili su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.
Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.
Traga se za posmrtnim ostacima još 19 žrtava, a ove godine, 7. maja, sedam šehida ubijenih u Ahmićima bit će ukopano na Šehidskom mezarju u Vitezu.
S komemoracije u Ahmićima upućen je apel za pomoć u potrazi za nestalima i zadovoljavanje pravde. Istaknuto je kako se, tražeći istina, gradi suživot.
Identifikacija žrtava
Rečeno je i kako će biti poduzeti koraci za gradnju svojevrsnog memorijalnog centra kako bi se sačuvala kultura sjećanja.
Ranije ovog mjeseca, u Visokom je izvršena identifikacija žrtava proteklog rata, među kojima je i sedam žrtava iz Ahmića. Među njima je i pet članova jedne porodice.
Radi se o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su nestale 1993. godine na području sela Kratine, općina Vitez. Posmrtni ostaci ovih žrtava su 1998. godine ekshumirani na lokalitetu Međine kod Mostara. Identitet žrtava je najprije utvrđen putem DNK metode da bi danas taj identitet potvrdili i članovi njihovih porodica.
U Visokom je identificirano pet članova porodice Salkić iz mjesta Nadioci kod Viteza. Potvrđen je identitet supružnika Emsada (1955. godište) i Nihade (1959.) te njihovo troje djece: Melise, koja je u momentu smrti imala samo osam godina, Nermina, koji je imao 12 godina te 14-godišnjeg Senada.
Potvrđen je identitet i braće Ćerimić, također iz mjesta Nadioci kod Viteza, Edina, rođenog 1976. godine, i njegovog tri godine mlađeg brata Elvedina (1979).
Presude zločincima
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.
Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.
Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a “Džokeri”, bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.
