Naslovnica BIH Dvije firme u BiH nevakcinisanim radnicima zabranile rad

Dvije firme u BiH nevakcinisanim radnicima zabranile rad

Buregdzinica Tepsy Ilijas Dstore Ilijas

Već dvije privatne firme u Bosni i Hercegovini obavijestile su svoje zaposlene da se moraju vakcinisati protiv koronavirusa, jer im u suprotnom neće biti dozvoljeno da rade.

Slučaj preduzeća iz Bosanske Dubice i Milića, koja su zaposlenima postavili ultimatum o vakcinaciji, pokrenuo je pravu raspravu o tome mogu li firme to zahtijevati od svojih radnika, s obzirom na to da je vakcinacija u našoj zemlji dobrovljna, piše Srpska Info.

Odmah je pokrenuta rasprava da li poslodavci krše prava i slobode radnika ili, s druge strane, imaju pravo da u firmi regulišu rad po svojim pravilima? Da li se nevakcinisanim radnicima ugrožavaju ljudske slobode ili pak oni ugrožavaju zdravlje kolektiva? I da li je ovo na kraju samo briga privatnog sektora, pošto ni javne institucije nisu imale “hrabrosti” da se tako postave prema svojim zaposlenima?!

Slične polemike u vezi s ovim pitanjem vode se i u svijetu, tako je obavezna vakcinacija propisana u nekim državama za zdravstvene radnike i policiju, dok građani bez potvrde o vakcinisanju ne mogu ući u tržne centre i kafiće.

Na pitanje da li naša preduzeća imaju zakonsko uporište za iste zahtjeve prema radnicima nema jadinstvenog stava. U Ministarstvu rada RS samo kratko odgovaraju da to pitanje nije definisano odredbama Zakona o radu.

Za razliku od ministarstva, u Uniji poslodavaca iz manjeg entiteta imaju stav. Oni se zalažu za vakcinaciju, ali bez prisile.

“Stav je da se ljudi ne prisiljavaju, a s obzirom na zakonska rješenja, to se ne može ni primjenjivati. Mislim da najveći dio poslodavaca neće poduzimati takve mjere”, poručio je predsjednik Unije Saša Trivić.

Direktor dubičke firme Dražen Vidović tvrdi da zvaničnim dopisom nikoga ne uslovljavaju.

“Ja ne otpuštam radnike. Pozivam ih i molim da se prijave za vakcinaciju putem Privredne komore, zbog svog i zdravlja svojih porodica, ali i same fabrike koja zapošljava 380 ljudi. Ako brinemo o 380 porodica, osiguravamo posao, ne dugujemo državi ništa, minimum koji tražim u ovim uslovima je da se ljudi prijave za vakcinaciju. Ako se ne vakcinišu, radnici ne mogu ući u fabriku, jer želim da zaštitim zdravlje ljudi, radna mjesta i poslovanje”, govori Vidović.

Napominje da su prošle sedmice na bolovanju imali više od 40 radnika, od toga je trećina s potvrđenom infekcijom. Podsjeća da su vlasnici ove firme italijanski investitori, kao i da je Italija obavezala javni i privatni sektor da se vakcinišu.

“Tvrdim da će u vrlo kratkom roku i naša vlada i sindikati morati da donesu takav zakon kako bi regulisali sigurnu sredinu za rad ljudi”, prognozira Vidović.

Radnike, naravno, najviše zanima šta na sve imaju da kažu sindakalci. A, oni poručuju: važno je zaštititi zdravlje, ali i proces rada.

“Najviše bismo voljeli kada bi radnici prihvatili apel poslodavaca, ali i sindikata, da zaštite sebe, zdravlje svoje porodice i kolega radnika u fabrici. Jer za siguran proces proizvodnje moramo biti zdravi, a s druge strane moramo da kažemo da ni zakonom nije regulisano da svako mora biti vakcinisan. To je na dobrovoljnoj osnovi”, kaže predsjednik Sindikata tekstila Danko Ružičić.

Najvažnije im je, kaže, što su dobili uvjeravanja od firme da radnici koji se ne vakcinišu neće dobiti otkaz.

“Najbitnije je da radnici neće biti otpušteni. To nam je obećano, a nevakcinisani će biti na čekanju – naglašava on, ali isto tako napominje da postoji realna opasnost da firma prekine proizvodnju zbog velikog broja zaraženih, što onda dovodi u pitanje i plate”, kazali su oni.

Advokat Aleksandar Jokić kaže da dokaz o negativnom testu ili potvrda o vakcinaciji nije propisana Zakonom o radu te ne postoji mogućnost da poslodavac to zahtijeva.

“To nisu povrede propisane Zakonom o radu i kao takve ne bi mogle da prozvedu otkaz kao posljedicu po radnika. Ako bi došlo do spora u takvoj situaciji, radnik bi vjerovatno dobio presudu”, kaže Jokić.

Podsjeća da poslodavac može radnika uputiti na plaćeno odsustvo, u slučaju privremenog smanjenja obima posla. Za to vrijeme radnik dobija najmanje 50 posto prosječne plate.

(klix.ba)

(Foto: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA)