Bosanskohercegovački mljekarski sektor suočava se s jednom od najvećih kriza posljednjih godina. Dok domaće mlijeko stoji neprodato u mljekarama, proizvođači upozoravaju da se farme gase iz dana u dan, a izlaz iz krize još se ne nazire.
Izvoz potpuno zaustavljen
Potpredsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo, upozorava da stanje postaje neodrživo i da su posljedice već vidljive na terenu.
– Situacija na terenu je katastrofalna, iz dana u dan sve gora, a to pokazuje podatak da se sve više farmi gasi – kazao je Bićo za “Dnevni avaz”.
Prema njegovim riječima, trenutne količine mlijeka koje stoje uskladištene u mljekarama dosegle su alarmantnih 20 miliona litara.
Ključni razlog krize, tvrdi Bićo, jeste jednostrana zabrana izvoza mlijeka iz Bosne i Hercegovine u Srbiju, uvedena prošle godine.
– Šteta je ogromna. Do maja prošle godine iz BiH je u Srbiju svakog mjeseca odlazilo oko milion i po litara UHT mlijeka. Danas je to nula. Dakle, odavde ne ide ništa, a iz Srbije u BiH ulaze ogromne količine mlijeka koje se prodaje po damping cijenama – istakao je Bićo.
– Naša industrija može preraditi oko 270 miliona litara mlijeka na godišnjem nivou, a trenutna proizvodnja u BiH je oko 320 miliona litara. To je ozbiljan višak koji sistem ne može podnijeti – upozorava.
Kako pojašnjava, višak mlijeka završava u preradi i skladištima, ali rokovi trajanja prolaze, što proizvođačima donosi dodatne gubitke.
Izostala reakcija države
Poljoprivrednici smatraju da institucije ne rade dovoljno na rješavanju problema, a odgovornost vide u vrhu državnog resora nadležnog za vanjsku trgovinu.
– Institucije ne rješavaju problem jer je na čelu ministarstva Staša Košarac koji neće da kvari odnose sa Srbijom. Čak štaviše, pušta njihovu robu u BiH na uštrb domaće proizvodnje – tvrdi Bićo.
Dodaje da domaći proizvođači mjesecima traže konkretne poteze, ali odgovora nema. Kao jedno od rijetkih mogućih rješenja Bićo vidi podršku države za plasman na nova tržišta.
– Jedino što bi možda moglo spasiti sektor jeste da država sufinansira troškove transporta prema novim tržištima. Bez toga naši proizvođači teško mogu biti konkurentni – kaže on.
Ističe da domaća proizvodnja ima kvalitet, ali bez institucionalne pomoći teško može izdržati tržišnu utakmicu.
Porodice ostaju bez egzistencije
Bićo upozorava da bi posljedice nečinjenja mogle biti katastrofalne.
– Ako se ništa ne riješi, slijedi zatvaranje farmi i cijele porodice ostat će bez egzistencije. Kada se jednom ugasi proizvodnja, teško se ponovo pokreće – poručio je.
Sve više proizvođača, dodaje, razmišlja o odustajanju, a to bi dugoročno moglo ozbiljno ugroziti prehrambenu sigurnost Bosne i Hercegovine.
(avaz.ba)
