Naslovnica BIH Dječiji dodatak u Kantonu Sarajevo uvećan za deset posto

Dječiji dodatak u Kantonu Sarajevo uvećan za deset posto

Buregdzinica Tepsy Ilijas Dstore Ilijas

Takođe se i cenzus prihoda kod stalne novčane pomoći uvećava za 10 posto (75 KM), a u slučajevima kada korisnik ne živi sa članom porodice, prijedlog je da se cenzus prihoda sa 20 uveća na 60 posto prosječne plaće.

Skupština Kantona Sarajevo usvojila je danas dopune i izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom. Pored ostalog, Zakon predviđa da porodice koje imaju troje ili više djece, ostvaruju dodatak na djecu uvećan za 10 posto za svako dijete.

Ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS Ivana Prvulović je zastupnicima obrazložila da je u cilju deinstitucionalizacije i transformacije rada ustanova socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo, prepoznata potreba za drugačiji način regulisanja i proširivanja određenih prava, preciziranja prihoda po osnovu radnog odnosa i drugačijeg načina utvrđivanja imovinskog cenzusa, tehničkog dorađivanja pojedinih zakonskih odredbi kako bi iste bile lakše provodive.

Tako, na primjer, smatrajući potrebnim da se procentualni iznos stalne novčane pomoći izmijeni, povećan je novčani iznos stalne novčane pomoći sa 20 na 30 posto, dakle za 10 posto prosječne plaće u Kantonu Sarajevo (za 75 KM) koja se utvrđuje u skladu sa Kantonalnim zakonom (u 2021. godini iznosi 750 KM).

Takođe se i cenzus prihoda kod stalne novčane pomoći uvećava za 10 posto (75 KM), a u slučajevima kada korisnik ne živi sa članom porodice, prijedlog je da se cenzus prihoda sa 20 uveća na 60 posto prosječne plaće.

Kao uslov za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć brisano je vlasništvo ili posjedovanje motornog vozila. U cilju usklađivanja s važećim propisima, preduzeća i samostalne radnje i dopunske djelatnosti kao privredni subjekti, zamijenjeni su privrednim društvima i obrtničkim ili srodnim djelatnostima.

Predviđeno je i to da troškove rada ljekarskih komisija JU “Zavod za medicinu rada KS” koje vrše ocjenu zdravstvenog stanja korisnika i u prvom i u drugom stepenu treba da snosi Ministarstvo.

– Vezano za dobnu granicu za ostvarivanje prava na rehabilitaciju u cilju osposobljavanja za život i rad, koja trenutno po Kantonalnom zakonu iznosi 40 godina, prijedlog Ministarstva je da se ona briše – istakla je Prvulović.

U Zakonu je uvećan dodatak na djecu za 10 posto u porodicama sa troje i više djece za svako dijete. Pravo na uvećani dodatak na djecu ostvaruju i djeca i porodice čiji su članovi vlasnici privrednog društva ili imaju registrovanu obrtničku ili srodničku djelatnost.

Smatrajući da se treba uvećati iznos jednokratne pomoći za opremu novorođenog djeteta, procentualni iznos pomoći je sa 35 posto povećan na najmanje 50 posto, što znači da se on u toku godine može povećati ukoliko postoje finansijska sredstva.

Do danas su pravo na zdravstveno osiguranje ostvarivale osobe u stanju socijalne potrebe ukoliko se redovno javljaju na evidenciju nezaposlenih u JU “Služba za zapošljavanje KS”.

Izmjenama Zakona je ta praksa prekinuta uz obrazloženje da je nezaposlena osoba svakako osoba u stanju socijalne potrebe, i nije opravdano i suprotno je međunarodnim standardima uskraćivanje nezaposlenim osobama prava na zdravstvenu zaštitu. Na ovaj način omogućava se veći stepen zdravstvene zaštite građana KS.

Zakon predviđa i da nezaposlena žena majka može ostvariti pravo na naknadu umjesto plaće ženi majci u radnom odnosu, ako ima boravište ili prebivalište u Kantonu Sarajevo manje od 12 mjeseci, da ne ostvaruje ovo pravo u mjestu boravišta, odnosno prebivališta, da je zaposlena kod poslodavca čije je sjedište u Kantonu Sarajevo ili da joj je sjedište rada u Kantonu Sarajevo i da otac djeteta ima prebivalište u KS-u najmanje godinu dana.

Takođe se vezano za nezaposlene porodilje, termin “bračni drug” zamjenjuje terminom “otac djeteta”, što je u funkciji poštivanja ravnopravnosti spolova.