Međunarodni dan žena je zasluga žena u borbi za radnička prava i jednakost u društvu. Komercijalizacijom je zaboravljeno na suštinu ovog dana.
Borba žena za humaniji status u društvu je počela 8. marta 1857. godine u New Yorku, kada su radnice tekstilne industrije protestovale tražeći bolje uslove rada. Nakon toga su žene u ostatku svijeta bivale sve istrajnije u svojoj borbi.
Jedna od najistaknutijih u toj borbi je bila njemačka teoretičarka, marksistkinja Clara Zetkin. Na njen prijedlog je 1910. u Kopenhagenu organizovana prva međunarodna konferencija nazvana Međunarodni dan žena. Zetkin, kao i većina drugih aktivistica za prava žena, bila je posvećena prvenstveno poboljšanju ekonomskog i političkog položaja ove populacije.
Njihova predanost za posljedicu je imala da žene budu “jednakije”, ali ne i potpuno jednake. Postojeći ekonomski i politički sistem je potrebno mijenjati kako bi se to i postiglo.
Promjene su zanemarene i zbog komercijalizacije Međunarodnog dana žena.
Da li su se radnice u New Yorku u drugoj polovini 19. vijeka žrtvovale da bi u trećoj deceniji 21. vijeka dobile ružu, buket, parfem ili da bi imale istinski bolji život? Pandemija koronavirusa je dodatno otežala ženama, tj. dodatno je produbila nejednakost.
(klix.ba)
