U mnogim državama se 1. februar obilježava kao Dan hidžaba, koji je više nego bilo koji drugi odjevni predmet faktor prepoznavanja muslimanki širom svijeta. Hidžab se, međutim, u islamu ne tretira kao poseban vjerski simbol i obilježje, nego kao propis.
Ovisno o državi i regiji, nošenje marame može biti zakonom obavezno, može se smatrati ženinim izborom, dok je u nekim zemljama parcijalno i zabranjen.
Predrasude i neznanje
Dok je u nekim zemljama nošenje hidžaba izazov, u BiH, zemlji u kojoj se vijekovima prepliću narodi, religije i kulture, stanovništvo je naučilo na različitosti. Međutim, i dalje postoji određen postotak ljudi s predrasudnim stavovima, koji uglavnom proizilaze iz nedovoljnog znanja.
Anadolija je povodom Svjetskog dana hidžaba razgovarala s mladim pokrivenim novinarkama, među njima je i Merima Uzunalić, dobitnica novinarske nagrade “Nino Ćatić” 2022. godine.
– Nažalost, imamo određene poteškoće i ljude koji ne shvataju samu suštinu hidžaba. Imaju određene predrasude, pa možda imamo i određenih provokacija. Ako uzmemo u obzir samo BiH i neka kršenja prava, mislim da možemo biti zadovoljni time kako se država odnosi prema ženama s hidžabom i kako ih društvo gleda. Nismo imali većih problema i mislim da ima mnogo više pozitivnih priča o kojima treba da govorimo – izjavila je Uzunalić, novinarka Radija BIR.
Kako je kazala, nošenje hidžaba je prije svega odgovornost koja proizilazi iz propisa i pravila koje islam nalaže a tiču se, između ostalog, poštovanja drugih i činjenja dobrog.
– Iskreno mislim da ako smo upravo onakvi kako nam naša vjera nalaže, da ćemo svi biti dobri ljudi i da ćemo svima biti itekako dragi. Ako se budemo u cjelini pridržavali onoga što nam je naređeno, da ćemo itekako biti i poželjni i dobrodošli u različitim društvima. Itekako je lijepo znati da, uprkos pojedinim predrasudama prema ženama koje nose hidžab, imamo uspješnih koje su se ostvarene na različitim poljima, pa i na polju novinarstva. Ja se nadam da će ih u ovoj profesiji biti i više – rekla je Uzunalić.
Nošenje hidžaba je ljepota, iskušenje i odgovornost
Rabija Arifović, mlada novinarka portala Preporod.info i dobitnica “Srebrene značke” Univerziteta u Sarajevu, hidžab je stavila prije deset godina. Kako je kazala, ovu deceniju u njenom životu ispunilo je mnoštvo bitnih koraka, uspjeha, izazova i iskušenja.
– Međutim, ono što mogu reći jeste da hidžab, osim što simbolizira našu pokornost dragom Bogu i Njegovoj naredbi, on u očima drugih podrazumijeva cijeli spektar najljepših moralnih i etičkih vrlina i osobina tako da ljudi kada nas vide podrazumijevaju da se mi vodimo odgovornošću, iskrenošću, čednošću, čistoćom, poštenjem… cijelim tim spektrom najljepših osobina i to je dodatna odgovornost da mi svoje riječi, djela uskladimo sa svim tim što hidžab zapravo i treba da bude – kazala je Arifović.
Smatra da obaveza osoba pod hidžabom treba biti prikazivanje težnje za intelektualnim rastom i razvojem, a da to u svojoj suštini simbolizira njihovu intelektualnu, emocionalnu, socijalnu i psihološku zrelost.
– Koliko god da je hidžab jedna ljepota, rast i iskušenje, velika je obaveza, odgovornost. Kad smo se odlučile za ovaj put bile smo spremne na odricanje – kazala je Arifović i dodala:
– Hidžab se ne tretira kao poseban vjerski simbol i obilježje, nego kao propis. Hidžab je zapravo odgovor muslimanke na obavezu da izvrši ono što Bog traži od nje.
Arifović je svršenica Behram-begove medrese u Tuzli, a diplomirala je i magistrirala na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, gdje planira nastaviti i doktorski studij.
– U potpunosti je drugačija slika funkcionisati u društvu gdje ste sa još tridesetak pokrivenih djevojaka u školi. Veliki je korak za svaku od nas izaći iz te zone komfora i doći u drugo okruženje i tu napraviti veliki iskorak. Ja sam sebi stavila za obavezu da kad dođem na fakultet, kada se budem na neki način razlikovala od drugih, da ću biti korak ispred. To sam uspjela i u konačnici sam pokazala da i djevojke s hidžabom mogu biti ne samo dobre, već najbolje u toj skupini ljudi. Na kraju prvog ciklusa ponijela sam i odlikovanje, značku univerziteta i time sam pokazala da hidžab ne podrazumijeva manju vrijednost, manje obrazovanje, manji profesionalizam, odgovornost, naprotiv – istakla je Arifović.
Smatra da iako je hidžab uobičajena pojava u BiH, gdje su žene s maramom na raznim funkcijama, a nerijetko su i lideri u mnogim procesima, još uvijek postoje određene predrasude prema njima koje potiču iz neznanja.
– Stoga je potrebno da govorimo šta jeste hidžab ali i da mi, žene s hidžabom, budemo prodornije u svojim nastupima, karijerama i da zapravo mi postavljamo neke nove standarde, norme i pokažemo kako se stvari mogu daleko ljepše i bolje raditi. Na taj način ćemo, zapravo prikazati, pravu sliku hidžaba u našem društvu – poručila je Arifović.
Nekvalitetne debate o hidžabu doprinose podjeli
Alma Mešić, novinarka Radija Ilijaš, tvrdi da je biti žena s hidžabom u današnje vrijeme prelijepo, da predstavlja svojevrsnu privilegiju i da odražava ženinu slobodu.
– Kao studentica nisam nosila hidžab. U septembru 2018. godine sam odlučila da uzmem svoje pravo i da izvršim svoju vjersku obavezu. U studentskim danima sam i ja bila u fazi koju prolaze mnogobrojne mlade žene i to kako nositi hidžab u današnje vrijeme, da li će to biti prepreka ili prednost – u končanici kako ću biti prihvaćena u društvu. Iz ove perspektive i s ove vremenske distance jedna velika pogreška, ali to je sasvim prirodno za mlade žene – rekla je Mešić.
Istakla je da nekvalitetne debate o samom hidžabu donose još veće podjele u društvu i na određen način isključuju žene.
– Sasvim je prirodna i normalna stvar da kod svakog ljudskog bića, posebno kod žena, treba isticati njeno obrazovanje, sposobnost, kompetencije. Žene su zaista prave lavice u društvu. Kada krenemo isticati vrijednosti žena u tom kontekstu, a da maramu stavljamo kontekst njene privatnosti, vjerske obaveze, a koja je u suštini zagarantovana pravom, zaista neće biti nikakvih problema.
Žene će imati sasvim normalan i realan položaj. Mi smo ti koji moramo voditi računa o medijskom i javnom prostoru, o zagovaranju vrijednosti, o pozicioniranju ljudi, uživanju podjednakih prava. Zaista, ni u kojem slučaju ne smijemo prvo uočavati fizički izgled. U konačnici, mogu reći da je pohvalno vidjeti ženu sa hidžabom, ne umanjujući ni u kojem slučaju vrijednost žena koje ne nose hidžab – rekla je Mešić.
Svim ženama, djevojkama koje se možda boje osjećaja kako će ih sredina prihvatiti, poručuje da trebaju prihvatiti same sebe i raditi ono što žele u životu ne ugrožavajući prava drugih.
– Svaka mlada žena, ili bilo koja druga koja se odluči da nosi hidžab, a ima strah od prihvatanja okruženja, zaista treba da sebe prihvati, živi u svojoj koži i onako kako želi – poručila je Mešić.
BiH kao primjer suživota i dobre prakse
Dodaje, da razvijene zemlje koje zagovaraju demokratska prava i principe, ustvari mogu prepisati dobre prakse od Bosne i Hercegovine u kontekstu različitosti.
– Sigurna sam da mi kao zemlja možemo ponuditi dobre prakse, samo ako budemo uzimali zdrave primjere, a ne one koji su narušavali naše međuljudske odnose. Mi moramo sebe smatrati kao društvo koje itekako ima da ponudi vrijednosti i iskoristiti šansu da budemo dobar primjer u Evropi – izjavila je Mešić.
Obilježavanje Dana hidžaba od 2013. godine veoma je brzo dobilo globalne razmjere, a već nekoliko godina obilježava se i u BiH mnogobrojnim aktivnostima.
Svjetski dan hidžaba ustanovljen je na prijedlog studentice Nazme Khan iz New Yorka koja je željela podstaknuti nemuslimanke da na jedan dan dožive iskustvo nošenja hidžaba. Odlučila se na taj potez nakon što je u New Yorku nakon terorističkog napada 2001. godine doživjela brojne neugodnosti zbog toga što nosi hidžab. Tako je došla na ideju kampanje kao sredstva poticanja vjerske tolerancije i razumijevanja pozivajući sve muslimanke koje ne nose hidžab, kao i nemuslimanke da samo jedan dan pokušaju osjetiti što znači nositi hidžab.
