Zemaljski muzej BiH do kraja ovog mjeseca trebao bi zvanično postati nastavna baza Univerziteta u Sarajevu čime će se riješiti finansijski problemi koje ima ova najstarija kulturna i naučna ustanova u BiH koja je zbog nebrige vlasti bila zatvorena skoro tri godine od oktobra 2012. godine do septembra 2015. godine. Status Zemaljskog muzeja kao i još šest institucija od značaja za državu nije sistemski riješen čime je otežan njihov rad.
Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj je kazao da će do kraja ovog mjeseca Senat donijeti odluku koja će biti upućena Upravnom odboru UNSA, a prethodno će se izjasniti Nastavno-naučna vijeća fakulteta kako bi se ispoštovala propisana procedura.
Riječ je o značajnoj podršci ovoj naučnoj instituciji koja će biti nastavna i naučna baza za nekoliko organizacionih jedinica UNSA kao što su Filozofski fakultet, Prirodno-matematički fakultet, Akademiju likovnih umjetnosti gdje se već dijelom izvodio dio nastave na pojedinim studijskim programima.
Vlada KS kao osnivač Univerziteta u Sarajevu odlučila se na ovakav vid podrške Zemaljskom muzeju u kojem se čuvaju zbirke neprocjenjive vrijednosti i značaja za historiju BiH, koje su vrijedne za naučni i istraživački rad.
Premijer KS Edin Forto kazao je da će na osnovu ove sistemske podrške otvoriti mogućnost rasta i razvoja kroz nauku i istraživanje.
“To će nam otvoriti prostor da Muzej uloži u svoje resurse, da zaposli mlade istraživače i da se vrati na mjesto koje mu pripada. Zemaljski muzej BiH sa svojih 300.000 naučnih radova u svojoj biblioteci, od svog osnivanja 1888. je blago BiH”, kazao je Forto.
Rektor UNSA Rifat Škrijelj istakao je kako će građa prikupljena u Muzeju biti predmet istraživanja.
“Ostavljanje Zemaljskog muzeja u ovakvom nezbrinutom stanju zadnjih 30 godina potakla je ideju na UNSA na koji način to blago približiti studentima i široj akademskoj zajednici”, kazao je Škrijelj.
Direktor Muzeja Mirsad Sijarić zahvalio se Vladi KS i rektoru Škrijelju za iznalaženje rješenja.
“Mi u ovaj dogovor ulazimo kao ravnopravan partner. UNSA ima ogroman budžet i veliki broj zaposlenih, mi imamo malo zaposlenih ali strukturu koja savršeno funkcioniše već 130 godina. Nadamo se da će značajno biti unaprijeđena struktura u korist društva u kojem živimo. U finansijskom smislu to prve godine neće biti tako značajno ili trajno rješenje, međutim jeste rješenje u smislu sigurnosti oslanjajući se na Kanton i budžet i Univerzitet”, kazao je Sijarić.
