Neusvajanjem budžeta u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine, osim produbljivanja krize među koalicionim partnerima na državnom nivou, pod upitnikom se ponovno našlo i održavanje Lokalnih izbora.
Osim što se sve češće spominje mogućnost da Lokalnih izbora ni ne bude u ovoj godini, upitno je i ko će obnašati zakonodavnu i izvršnu vlast u općinama i gradovima.
Oborivši usvanje budžeta pri prvom čitanju, zastupnici HDZ-a i SNSD-a ozbiljno su doveli u pitanje održavanje ovogodišnjih Lokalnih izbora. U okviru Prijedloga zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza za tekuću godinu, predviđeno je i više od četiri miliona maraka za održavanje izbora.
Predloženi zakon podržala su 22 zastupnika, 12 je bilo protiv, a dva suzdržana. Opšte većine je bilo, ali postojanje potrebne entitetske većine onemogućili su glasovi protiv iz SNSD-a.
U CIK-u uvjeravaju da su izborne aktivnosti, uprkos svemu, u toku. Objašnjenje o još jednoj partiji šaha političkih aktera direktno vezanoj za rad Komisije stalo je u odgovor “pratimo dešavanja”.
“Unutar CIK BiH pažljivo pratimo dešavanja oko usvajanja Zakona o proračunu u institucijama BiH. CIK BiH u ovakvim iznimno otežanim okolnostima za funkcioniranje institucije i dalje nastavlja sve izborne aktivnosti predviđenom dinamikom”.
Naš sagovornik smatra da ovakvo ponašanje pokazuje da održavanje izbora ne odgovara svima, te da ima i onih koji žele prolongirati njihovo održavanje do 2022. godine. Nekadašnji predsjednik CIK-a Vehid Šehić upozorava da mnogi ne razmišljaju o posljedicama.
“Nakon isteka četiri godine od mandata odbornika, vijećnika u opštinskim, gradskim skupštinama isteći će im mandat i onda više oni neće moći obavljati tu funkciju jer u Ustavu je jasno rečeno da mandat traje četiri godine. To se odnosi i na izabrane načelnike i gradonačelnike. To je dokaz da ne živimo u vladavini prava. Ovo je jedna vrsta autokratskog i neodgovornog ponašanja, u prvom redu trojice lidera”, kaže Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH.
Neusvajanjem budžeta nije pokazana samo neodgovornost prema izborima, nego i prema problemu migrantske krize, ali i rješavanju ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa, podsjećaju sociolozi. Nadaju se da će u drugom čitanju kod političkih aktera, kako kažu, proraditi zdrav razum.
Tvrde, bez budžeta su upitni i izbori u Mostaru.
“O tome da su se izborne partije dogovorile, prije svega SDA i HDZ oko Mostara, to je jedan licemjerni dogovor. Dogovor za kratku upotrebu, dogovor za preživljavanje mjesec ili dva, a kada dođe do izbora biće slična situacija kao sa lokalnim izborima. Naravno, na sve je to uticalo potpuno netransparentno i nezakonito imenovanje članova CIK-a. Političke grupacije su spremne
da žrtvuju nekakvu finsijsku pomoć koju imaju iz budžeta, da bi nekakve dugoročnije interese pokušale da riješe. Mislim da ključ problema leži u Izbornom zakonu”, kaže prof. dr. Srđan Vukadinović, sociolog.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija ranije je izjavio da će sredstva za izbore biti osigurana kroz budžet ili posebnom odlukom. Na naše pozive da prokomentariše sadašnju situaciju, predsjedavajući Tegeltija nije odgovarao.
izvor: BHRT
