U Bosni i Hercegovini zbog komplikovanog i dugotrajnog procesa godišnje se realizuje jako mali broj usvajanja djece i omladine bez roditeljskog staranja iz centara za socijalni rad. Nepostojanje kvalitetnih zakona često dovodi do neuspješnog procesa adaptacije usvojene djece.
U domovima za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u 2021. godini u Federaciji BiH i Republici Srpskoj je boravilo 1.112 korisnika, a u istoj godini je usvojeno samo 34 djece, od čega 13 dječaka i 21 djevojčica, dok Brčko distrikt ne raspolaže podacima o usvojenoj djeci.
S obzirom na to da se djecom i omladinom bez roditeljskog staranja od 2015. godine, osim centara za socijalni rad, bave i SOS dječija sela, broj korisnika je sigurno bio i veći.
Kao glavni razlog malog broja usvojene djece roditelji godinama ističu komplikovan i dugotrajan proces usvajanja. Za olakšavanje tog procesa neophodne su velike reforme iz oblasti socijalne zaštite.
– Ako bismo govorili o poboljšanju statusa porodica i posvojitelja i hranitelja i pravima djeteta, neophodno je iz oblasti socijalne zaštite posebno pokrenuti suštinske reforme, u što mi nismo krenuli. Kad su u pitanju prava djece i rada u najboljem interesu djeteta, ja sam pripremila inicijative za plaćeni dopust sa posla za hranitelje i posvojitelje jer sad u ovom momentu mi imamo situaciju da djeca kada dođu u hraniteljsku ili posvojiteljsku porodicu, jedan od roditelja bi trebao imati pravo na plaćeni dopust kako bi dijete bolje prošlo taj period adaptacije u novoj sredini, a mi toga nemamo. Posljednji odgovori koje sam ja dobila od Federalnog ministarstva zdravstva, koji su ukazali na to da je u pitanju ustvari finansiranje, odnosno ko će snositi taj dopust – kazala je za Faktor Alma Kratina, šefica Kluba zastupnika DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.
Međutim, ova problematika je u nadležnosti kantona i Federacije BiH, što kompletan sistem čini komplikovanim koji usporava realizaciju ove kao i mnogobrojnih drugih inicijativa i nužnih izmjene zakona.
– Mislim da ostaje puno toga da se uradi kada su u pitanju posvojiteljske porodice. Zakon vam omogućava taj dopust nakon usvajanja djeteta u starosti do godine dana. Međutim, djeca starija koja se usvoje, odnosno koja su u procesu usvajanja i dolaze u porodice, opet nemaju pravo na taj period adaptacije sa svojim posvojiteljem. Zbog toga vrlo često se desi neuspješan postupak usvajanja djeteta, upravo zato što usvojitelji nemaju priliku da im se 100 posto posvete u toj fazi dolaska djeteta – istakla je zastupnica.
Kako bi se olakšao proces i kako bi se iznašla najbolja rješenja u interesu djeteta, sistem socijalne zaštite mora prepoznati i poboljšati cjelokupan lanac kojim se kreću djeca i omladina bez roditeljskog staranja.
– Mislim da mi trebamo osnažiti i centre za socijalni rad. Oni rade odlučan posao, ali generalno i u toj fazi nekog monitoringa tog cijelog procesa oni moraju biti kadrovski i na svaki način više podržani, prvo od Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku. Mislim da bi to doprinijelo tome da što manje djece bude u institucijama – poručila je zastupnica Kratina.
