Vlada Federacije BiH donijela je odluku o ponovnom zamrzavanju cijena, ali reakcije javnosti nisu nimalo pozitivne. Dok vlasti tvrde da je cilj olakšati kupovinu osnovnih proizvoda, građani su sve nezadovoljniji, a stručnjaci upozoravaju da se ovakve mjere pokazale kao neefikasne u stabilizaciji tržišta.
Građani ne vjeruju u stvarne promjene
Novi talas zamrzavanja cijena, peti po redu, trajat će najmanje tri mjeseca, a na listi se nalazi 65 proizvoda, čija cijena bi trebala biti niža od 17 do 23 posto, što bi prema procjenama donijelo uštedu do 60 KM. Međutim, građani su uvjereni da se radi o prividu, a mnogi smatraju da su snižene cijene zapravo već ranije povećane.
“Sve je to isto. Ako je cijena ostala ista, onda je smanjena gramaža.”
“Mislim da je ovo jedna ogromna prevara. Lažu nas na vagone. Nisu ništa napravili.”
“Cijene su ostale iste. Nisu ih vratili, niti ukinuli ono 17 posto. Po meni bi trebalo ukinuti PDV na osnovne životne namirnice.”
Privrednici podržali, ali ne očekuju dugoročne efekte
S druge strane, trgovci tvrde da njihove marže nisu problem i da cijene rastu zbog vanjskih faktora. Podržali su ovu mjeru, ali naglašavaju da će njen efekat biti kratkotrajan.
“To su privremene mjere koje neće imati dugoročan efekat. Ovakve akcije mogu donijeti određene pomake, ali samo ako se provode sa domaćom proizvodnjom. Kada su u pitanju uvozni proizvodi, na njih ne možemo utjecati,” izjavio je Almedin Kadrić iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Stručnjaci smatraju da zaključavanje cijena nije loša mjera, ali nije ni rješenje problema.
“Broj proizvoda na listi nije dovoljan, trebalo ih je biti puno više. Umjesto proizvoljnog određivanja koje cijene se snižavaju, trebalo je odrediti datum i vratiti cijene na nivo iz određenog perioda prošlosti,” smatra ekonomski analitičar Igor Gavran.
Zaključavanje cijena bez analiza efekata
Ekonomisti naglašavaju da do sada nema jasne analize efekata prethodnih odluka, što otvara prostor za sumnju da ovakve mjere ne donose konkretne rezultate.
“Sve ove mjere su kombinacija populističkih, ekonomskih i socijalnih odluka. Međutim, pojedinac teško može sagledati njihov stvarni efekat,” upozorava Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA.
Struka smatra da zamrzavanje cijena može biti dio rješenja, ali ne može stabilizirati tržište bez jasne ekonomske politike, regulacije i nadzora.
“Odluka nije loša, ali nije ni dovoljna. Ovakve mjere smo imali i ranije, ali da su imale efekta, građani danas ne bi bili nezadovoljni,” zaključuje Gavran.
Bojkot trgovina, koji je započeo krajem januara, i dalje traje. Prema podacima Porezne uprave, posljednji bojkot trgovina, održan 7. februara, bio je najuspješniji – trgovci su tada prijavili pad prometa od 12 miliona maraka.
