Naslovnica BIH Vogošća će postati svjetski centar razvoja i proizvodnje crnog karbona

Vogošća će postati svjetski centar razvoja i proizvodnje crnog karbona

Buregdzinica Tepsy Ilijas Dstore Ilijas

U sklopu Slobodne zone Vogošća RCB Nanotehnologija d.o.o. osnovala je Tehnološki razvojni centar za preradu perliranog karbona. Direktorica Džabić navodi da je namjera djelatnost proširiti u nekoliko zemalja svijeta s ciljem 15 posto svjetske proizvodnje crnog karbona.

U okviru Sedmice održivog razvoja 2022. godine u Bosni i Hercegovini, posvećenoj cirkularnoj ekonomiji, danas je u Zemljskom muzeju BiH održano četvrto izdanje serijala 2Razgovori budućnosti”.

“Razgovori budućnosti: Cirkularna budućnost u Bosni i Hercegovini i svijetu“ otvorila je prostor za razmišljanja o tranziciji ekonomije prema cirkularnosti, kroz viziju postavljenu u nacrtu Mape puta za cirkularnu ekonomiju za našu zemlju.

Panelisti Hanadi Džabić, direktorica RCB Nanotehnologija d.o.o, Marijana Sabljić, voditeljica tima za zaštitu okoliša i održivog razvoja Saponia d.d. Osijek i Marko Mihailović, direktor prodaje Bitgear Wireless Design Services predstavili su iskustva, prakse i rezultate tranzicije prema cirkularnoj ekonomiji.

I dok su učesnici iz susjednih zemalja prenosili prakse efikasnog upravljanja otpadom, reciklažom plastike i naporima na smanjenju emisije toksičnih materija u okoliš, industrijsko postrojenje RCB Nanotehnologija d.o.o u Vogošći daleko je konkretniji i sofisticiraniji pristup proizvodnje po principima cirkularne ekonomije.

Višemilionska investicija u inovativnu tehnologiju nalazi se u završnoj etapi i uskoro započinje sa radom. Direktorica Džabić navodi kako je već šest godina u branši koja se bavi cirkularnom ekonomijom i jedna je od osnivačica matične firme RCB Nanotechnologie GmbH u Njemačkoj, gdje je i patentirana tehnologija izdvajanja crnog karbona iz materijala na kraju njegovog životnog vijeka.

“Brojne industrijske grane svoje poslovanje temelje na upotrebi crnog karbona. Nalazi se u automobilskim gumama, plastici, printerima… Sirovi crni karbon je crni prah koji se dobija sagorijevanjem fosilnih goriva i takva tehnologija šteti okolišu. Prije tri godine smo uočili da se reciklažom starih guma dobija ulje, plin i željezo ali ne i crni karbon željene čistoće i iskoristivosti, što znači cirkularni krug nije zatvoren. Istražili smo, pronašli

način i patentirali tehnologiju koja nam osigurava crni karbon visoke čistoće”, pojasnila je Džabić.

U sklopu Slobodne zone Vogošća RCB Nanotehnologija d.o.o. je osnovala Tehnološki razvojni centar za preradu perliranog karbona od materijala koji su upotrebljeni do mjere da više nisu iskoristivi. Projekat i tehnologija se temelji na ugovoru sa najpoznatijim njemačkim Frounhofer institutom za primjenjenu gradnju, koji je vlasnik patenta i ubuduće će sarađivati na verifikaciji i unapređivanju projekta koji će se razvijati u Vogošći.

“Svoju djelatnost namjeravamo proširiti u nekoliko zemalja svijeta s ciljem 15 posto svjetske proizvodnje crnog karbona. Također, radimo na istraživanju kako smanjiti toksičnost u proizvodnji baterija za električne automobile, proizvodnjom drugačijih, samoodrživih”, dodaje Džabić.

Na ovoj sesiji predstavljen je prvi cilj Mape puta za cirkularnu ekonomiju za Bosnu i Hercegovinu, koji glasi “Cirkulisati proizvode i materijale kada imaju najvišu vrijednost uz razdvajanje ekonomske aktivnosti od trošenja resursa: korištenje materijala, proizvoda i imovine što je duže moguće, bez umanjivanja njihovog kvaliteta; Maksimiziranje vrijednosti resursa i povećanje količine i kvalitete materijala koji se ponovno koriste, recikliraju i obnavljaju; postizanje zatvorene petlje cirkulisanja resursa u čitavoj ekonomiji, čime se smanjuje potreba za nabavljanjem i korištenjem novih sirovina.

Cilj je smanjiti intenzitet emisija stakleničkih plinova (GHG) (tona CO2 – ekvivalent po jedinici BDP-a) za 20% u odnosu na nivoe iz 2020. godine.

Ponovno korištenje najmanje 30% industrijskog otpada kao sekundarne sirovine. Smanjiti proizvodnju i korištenje jednokratne ambalaže, plastike i toksičnih materijala za najmanje 25% u odnosu na nivoe potrošnje iz 2020. godine.