Saobraćajne nesreće na bosanskohercegovačkim putevima ne prestaju izazivati zabrinutost, a podaci za 2024. godinu pokazuju alarmantan broj nesreća i žrtava.
Prema izvještaju bh. auto-moto kluba (BIHAMK), tokom prošle godine zabilježeno je 35.854 saobraćajnih nesreća, u kojima je poginulo 222 ljudi, a 1.842 osobe zadobile su teže tjelesne povrede. Pored tragičnih gubitaka, 9.458 osoba zadobilo je lakše povrede, dok je 27.847 nesreća izazvalo samo materijalnu štetu. Ovaj alarmantan broj ukazuje na ozbiljan problem saobraćajne sigurnosti na našim putevima.
Za razliku od 2023. godine, u kojoj je zabilježeno 706 nesreća manje, prošla godina je donijela povećanje broja nesreća za 2,01 posto, što je jasan signal da stanje nije pod kontrolom.
Saobraćajna nesreća svakih 15 minuta
S obzirom na brojke, svakodnevno je u prosjeku na putevima BiH zabilježeno 98 saobraćajnih nesreća, a to znači da se nesreća događa na svakih 15 minuta. U tih 15 minuta, pet osoba je teže povrijeđeno, dok 26 ljudi pretrpi lakše povrede. Smrtnost na putevima BiH je zabrinjavajuće visoka – šest poginulih na svaku 1.000 saobraćajnih nesreća. BIHAMK upozorava da iako je broj nesreća sa materijalnom štetom porastao za 1,31 posto, mnogo ozbiljniji problem su nesreće u kojima dolazi do gubitka života i teških povreda. Ove brojke ukazuju na potrebu za hitnim mjerama u cilju poboljšanja saobraćajne sigurnosti, uključujući povećanje svijesti među vozačima, strože zakonske sankcije i ulaganje u infrastrukturu.
Neophodno djelovanje za sigurnost na putevima
U svjetlu ovih alarmantnih statistika, važno je da se pokrenu konkretne akcije za smanjenje broja nesreća i žrtava. To podrazumijeva bolje obrazovanje vozača, unapređenje saobraćajnih propisa i uvođenje novih tehnologija za monitoring saobraćaja. Takođe, odgovorne institucije moraju raditi na boljoj infrastrukturi, posebno na području cesta koje su najrizičnije za nesreće. Ukoliko se trend nesreća nastavi, BiH bi mogla svjedočiti još većem broju poginulih i povrijeđenih u narednim godinama, što bi ozbiljno ugrozilo sigurnost građana i imalo dugoročne negativne posljedice po društvo i ekonomiju.
(hayat.ba)
