Ove godine ljetno računanje vremena počinje 31. marta, što znači sat vremena manje spavanja, ali i naznaku sve sunčanijih, toplijih i dužih dana. Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi je spomenuo američki političar Benjamin Franklin 1784., koji je smatrao kako se pomicanjem sata može bolje iskoristiti sunčano ljetno razdoblje.
Pristaša te ideje bio je i britanski graditelj William Willett, koji je 1907. izdao pamflet ‘Uzaludno traćenje dnevne svjetlosti’ u kojem je predlagao pomicanje sata za 80 minuta unaprijed u travnju, čime bi se uštedjelo na troškovima električne energije i učinilo dane produktivnijima.
Willett je nekoliko puta bezuspješno pokušao progurati taj zakon u britanski Parlament, no to je pitanje postalo ponovno aktivno u Prvom svjetskom ratu. Zbog nestašice ugljena i drugih energenata trebalo je maksimalno štedjeti na električnoj energiji. Tako je Njemačka 1916. bila prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena.
Pomicanje sata se u isto vrijeme koristilo i na našem prostoru, odnosno na području Austro-Ugarske, u razdoblju od dvije godine, od 1916. do 1918.
Računanje vremena, kakvog poznajemo i danas, uvedeno je od 1983. u SFRJ.
U Europi sve zemlje mijenjaju sat, osim Islanda.
Pomicanje sata nije prirodno za ljudsko tijelo
Kraće spavanje donosi nešto malo stresa za naš organizam jer mu treba vremena kako bi se navikao na novi ritam spavanja i buđenja. Prema nekim istraživanjima tih sat vremena koliko kraće spavamo zaslužno je za osjećaj neispavanosti, glavobolje, srčano opterećenje pa i veći broj prometnih nesreća jer je zbog neispavanosti koncentracija slabija.
Pomicanje sata nije prirodno za ljudsko tijelo koje bio zapravo trebalo biti u skladu s prirodnim ciklusima, a ne s kazaljkama sata.
Naše tijelo ima svoj ritam i naviknuto je spavati određeni broj sati, buditi se u određeno doba itd. Ako mu se to poremeti, ono to doživljava kao stres pa mu je neophodno nekoliko dana za prilagodbu.
Broj ljudi koji zbog srčanog udara završe na Hitnoj pomoći povećan je za oko 25 posto u danima nakon pomicanja sata na ljetno računanje vremena, a većinom se radi o ženskim pacijentima, pokazuju neka istraživanja. Oni koji znaju da pate od srčanih problema trebali bi u te dane posebno pripaziti što piju i jedu te izbjegavati veći tjelesni napor.
Ljetno računanje vremena završava 27. oktobra.
