Gazi Husrev-begova biblioteka je u čast mjesecu ramazanu upriličila izložbu rijetkih prijepisa prijevoda Kur’ana pod nazivom “Prijevodi Kur’ana u Gazi Husrev-begovoj biblioteci”, a autori su Fatima Tinjak i Hamza Kurtanović.
Kur’an, Božija riječ napisana i sakupljena u zbirku – mushaf predstavlja prvu knjigu napisanu na arapskom jeziku, a istovremeno je to najčitanija i najprepisivanija knjiga na svijetu.
U stalnom traganju da se Sveti tekst razumije što bolje i da bude što bliži vjernicima, pokušaji prijevoda Kur’ana na različite jezike prisutni su od najranijih vremena.
Kurtanović navodi da, kada je riječ o prevodima Kur’ana na bosanski jezik, u rukopisnoj kolekciji GHBB treba izdvojiti tri mushafa, od toga dva čine prijepisi mushafa prijevoda Muhameda Pandže i Džemaludina Čauševića, dok treći prijevod je našeg najznačajnijeg prevodioca mushafa Besima Korkuta.
Inače, tradicija integralnog ili parcijalnog prevođenja Kur’ana na prostoru Balkana datira s kraja 19. stoljeća.
Autor prvog prijevoda Kur’ana na srpsko-hrvatski jezik, Mićo Ljubibratić, potpisuje prijevod kojeg je Državna štamparija Kraljevine Srbije izdala 1895. godine u Beogradu. Taj prijevod sačinjen je na osnovu francuskog ili ruskog prijevoda.
Gazi Husrev-begova biblioteka čuva 20 rukopisnih prijepisa Kur’ana, od toga su neki na osmansko-turskom, perzijskom, a neki na bosanskom jeziku.
“Međutim, pored rukopisnih prijepisa, vrlo su značajni i štampani prijevodi, od kojih imamo 10 na bosanskom jeziku. Ne govorimo o broju izdanja koja se čuvaju u Gazinoj biblioteci, već o ukupnom broju prijevoda koji su urađeni ili sačinjeni na bosanskom jeziku”, pojašnjava Kurtanović.
Osim toga, čuvaju se i prijevodi na 16 stranih jezika, pored ostalih, na romskom, esperanto, češkom, mađarskom, japanskom jeziku.
A kada je riječ o prijevodima na bosanski jezik, ili, kako Kurtanović kaže, prevodilačkim poduhvatima naših autora, treba izdvojiti prijevode hafiza Seida Zenunovića, Mustafe Fatina Kulenovića i prijevode Hilmije ef. Šarića.
“Neki od tih prijevoda nažalost nisu sačuvani, ali postoje jasni tragovi o njihovom postojanju, a mi smo to pokušali na poseban način rekonstruirati kroz ovu izložbu”, pojasnio je Kurtanović.
Kao prvi poznati prijevod pojedinih dijelova Kur’ana pojavljuje se prijevod Muhameda Seida Serdarevića s početka 20. stoljeća, koji je u tri nastavka u sarajevskom listu Misbah komentirao nekoliko kur’anskih ajeta pod naslovom Tefsiri šerif.
Izložba će javnosti biti dostupna do 28. aprila.
(radiosarajevo.ba)
