Naslovnica BIH Svjetski dan svjesnosti o autizmu: Važno je prepoznati problem i naučiti razumjeti...

Svjetski dan svjesnosti o autizmu: Važno je prepoznati problem i naučiti razumjeti njihov svijet

Buregdzinica Tepsy Ilijas Dstore Ilijas

Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se danas (2. april). Iako u BiH ne postoji zvaničan registar ove populacije, brojke iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) iznose podatak da je jedno od 59 djece u autističnom spektru.

Kako je u razgovoru za Klix.ba kazala Elmedina Grobović, projekt menadžerica u nevladinoj organizaciji EDUS, taj podatak iz 2018. godine se više nego udvostručio u odnosu na omjer iz 2014., kada je to bilo jedno dijete na njih 125.

“Također je poznanica i to da su jedan od 42 dječaka dijagnosticirana s autizmom, a djevojčica jedna od 189 djevojčica. Tako se zna da je negdje autizam učestaliji kod dječaka četiri puta više. Za BiH nemamo tih podataka i generalno imamo problema sa cijelim procesom intervencija i dijagnoze autizma”, pojasnila je Grobović.

Autizam je spektar simptoma

Kako dalje navodi, nije toliko bitna dijagnoza koliko je bitno rano reagovati i raditi na detekciji (prepoznavanju).

“Izuzetno je nezahvalno govoriti o dijagnozama ili roditelju reći kako da prepozna da li mu je dijete autistično. Ispred EDUS-a smo se mnogo više bazirali na tome da ukažemo roditeljima kada primijete neke od ‘crvenih zastavica’, odnosno, nešto što odstupa od tipičnog razvoja da to i prijave. Jasno je zapravo navedeno kada bi dijete i u kojem uzrastu trebalo razvijati određene vještine te se na osnovu toga može reagovati”, dodala je.

Autizam je spektar simptoma koji su zapravo individualni za svako dijete. Ipak, kako je dodala to je kompleksan poremećaj u razvoju mozga te je karakterističan po trijadi simptoma. To se izražava na otežanoj socijalnoj inkluziji, poteškoćama u verbalnoj i neverbalnog komunikaciji, te ponavaljajućim stereotipičnim ponašanjima (dugoročno fokusiranje na jednu radnju koju obavljaju). Stoga se često kaže da ova populacija “ima svoj svijet”.

Međutim, kako je navela, roditelj može primijetiti da li dijete reaguje na njegov poziv, da li ga čuje, da li podnosi buku te je veoma bitno da roditelji rade monitoring, odnosno, da prate svoje dijete.

“Kada primijete da nešto zaista odstupa od tipičnog razvoja, ne trebamo raditi na dijagnozama i plašiti roditelje već ih upućujemo nekome od stručnjaka. Najvažniji faktori za bolju prognozu za djecu je rana detekcija i prikladna intervencija. Dokazano je da tretmani u razvojnoj dobi od 18 mjeseci do tri godine uzrokuje pozitivne efekte na sveukupni dalji razvoj djeteta i postavljanje njegovih dugoročnih ciljeva. Intervencija utječe na smanjenje kratkotrajnih i dugoročnih posljedica”, istakla je Grobović.

Za autističnu populaciju ne postoji sistemsko rješenje u BiH

Za ovu populaciju i njihove porodice nažalost ne postoji sistemsko rješenje u BiH.

“Poznato je da su brojne porodice vodile borbe godinama s kampanjom ‘Gdje je moja škola?’ kako bi djeca bila dio sistema. Zaista djeca u autističnom spektru nisu dio sistema i na tome bi se trebalo raditi jer je to kompleksan problem, ali definitivno svi možemo malo bolje da se razumijemo, pričamo o tome i budemo svjesniji te populacije”, kazala je naša sagovornica.

Grobović je konstatovala i to da zbog nesvjesnosti o autizmu često dolazi do nerazumijevanja društva što postaje teško breme prvenstveno roditeljima.

“Njima je jako teško, postoje čak i mnogobrojni roditelji koji su čak i napustili BiH radi nekih boljih ishoda i potrebe za individualnijim i efektivnijim podrškama jer ćete u nekim zemljama Evrope to zaista i dobiti. Roditelji se bore i za sve što imaju trenutno u našoj državi, sami su postigli. Održavaju online predavanja, savjetuju se međusobno i razmjenjuju raznovrsna iskustva”, istakla je Grobović.

Potrebno je, smatra, akcent staviti na solidarnosti, angažovanje stručnjaka, konstantnu i cjeloživotnu edukaciju, kako djeteta/osobe, tako i porodice i društva općenito.

“Trebamo i željeti da živimo sa različitostima, da poštujemo jedni druge, budemo svjesniji toga da ova djeca jesu drugačija, ali da je upravo ta različitost njihova ljepota”, poručila je na kraju razgovora Grobović.

(klix.ba)