Proteklog vikenda u Sarajevu je održan šesti po redu Međunarodni kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima. S obzirom na to da je broj učesnika bio ograničen na 150, dio kongresa je održan i online.
Kongres je, kako je kazao Sanel Hodžić, predsjednik Organizacionog odbora, i ove godine pokazao svoju interdisciplinarnost, okupljajući sve zainteresovane strane iz područja pčelarstva i pčelinjih proizvoda.
“Na Kongresu su predstavljeni rezultati istraživanja, kao i rezultati iz struke i prakse. Tako su u radu i ovogodišnjeg skupa učestvovali veterinari, prehrambeni tehnolozi, nutricionisti, liječnici, agronomi, ljekari, farmaceuti i veliki broj iskusnih pčelara kao i drugih srodnih zanimanja. Organizacijski odbor je odlučio da ce Skup i ubuduće njegovati ovakav pristup”, kazao je Hodžić.
Učesnici Kongresa su na kraju dvodnevnog rada usvojili rezoluciju koja podrazumijeva petnaest zaključaka i preporuka.
“Pčelarstvo je važna privredna djelatnost koja u znatnoj mjeri može utjecati na materijalni status poljoprivrednih proizvođača u ruralnim područjima, a predstavlja potencijal u smanjenju siromaštva i migracija stanovništva posebno mlađe populacije. Svi akteri u lancu, pčelari, akademska zajednica, industrija i državne institucije trebaju biti svjesni da proizvodnja kvalitetnog meda i drugih pčelinjih proizvoda predstavlja veliku šansu za razvoj pčelarstva i poljoprivrede u cjelini, pa je potrebno povećati produktivnost po košnici tako što će se više primjenjivati moderne tehnologije i povećavati broj profesionalnih pčelara kao i pčelara hobista. Naročito je značajna primjena mobilnog pčelarenja i tehnologija poput SMS vaga i drugih informacionih tehnologija, upotreba podataka meteoroloških službi, registra i katastra pčelinje ispaše”, istakao je Hodžić.
Pčelari su sa skupa u Sarajevu pozvani da rade na predlaganju, osiguravanju i usmjeravanju podrške državnih i međunarodnih institucija, te intenzivnije koriste postojeće mogućnosti podrške iz fondova države i EU. Posebna pažnja treba biti posvećena najvećim “neprijateljima” istinskih proizvođača – patvorenje meda i uvoz pčelinjih proizvoda slabije kvalitete po niskim cijenama.
Također, ocijenjeno je da je neophodno raditi na edukaciji pčelara, zbog nedovoljnog poznavanje proizvodnje matične mliječi kao i kvalitetnih postupaka prikupljanja i dorade ostalih pčelinjih proizvoda poput polena, propolisa, perge, voska i pčelinjeg otrova, ali i proizvoda u čiji sastav se oni ugrađuju. To je preduvjet za poboljšanja položaja pčelarstva, ali i poboljšanje tržišne ponude i konkurentnosti tih proizvoda.
“Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti i promoviranju pčelinjih proizvoda s geografskim porijeklom, ali i nastaviti raditi na usklađivanju zakonske regulative iz područja pčelarstva s legislativom EU. Neophodno je ubrzati i pojednostaviti proceduru za prelazak s konvencionalnog na organsko pčelarstvo, a u području apiterapije i apiturizma potrebno je neprekidno poticati saradnju s akademskom zajednicom u cilju intenziviranja naučnih istraživanja”, istakao je Midhat Jašić, idejni tvorac i organizator Kongresa.
Učesnici skupa iz nekoliko država Evrope i SAD zaključili su da postoji velika potreba stalnog obrazovanja pčelara kako bi povećali nivo njihovog znanja, vještine i način primjene tog znanja kao odgovor novim izazovima, a sve u pravcu poboljšanja konkurentnosti pčelarske proizvodnje i održivosti poljoprivrednih gazdinstva. Cijeli pčelarski lanac i krajnji pčelinji proizvodi mogli bi se poboljšati ako se posebna pažnja posveti edukaciji svih sudionika duž lanca vrijednosti proizvodnje, prerade, pakovanja i distribucije pčelinjih proizvoda (tehnolozi, agronomi, farmaceuti, agro-ekonomisti, veterinari, ljekari)
(klix.ba)
