Sport i sportske aktivnosti, bilo da se upražnjavaju rekreativno ili je osoba profesionalac, itekako doprinose zdravlju i poboljšavaju životni status, ali kada intenzivno bavljenje sportom prelazi granice tijela onoga koji ga upražnjava, onda fizička aktivnost može biti i pogubna, naročito kod onih kod kojih postoji neprepoznata bolest.
Iznenada umiru mlade, naizgled zdrave i osobe sa zdravim životnim navikama.
Prikrivene bolesti
Prof. dr. Elmir Jahić, jedan od najeminentnijih interventnih kardiologa u našoj zemlji i regiji, kaže kako iznenadnu srčanu smrt uzrokuje jedna po, život opasna aritmija, poznata kao – fibrilacija komora, a posljedica je mnogih oboljenja.
– U slučaju iznenadne srčane smrti kod mladih osoba, sportista, uglavnom se radi o nekom ranije neotkrivenom srčanom ili sistemskom oboljenju. To se dešava kada pacijent nema nikakvih tegoba, a na rutinskim pregledima oboljenje se nije otkrilo. Obično kod osoba iznad 35 ili 40 godina vodeći uzrok iznenadne srčane smrti je koronarna bolest, odnosno infarkt srca kojeg u 95 posto slučajeva uzrokuje ateroskleroza – navodi Jahić.
No, kod onih iznad 35 godina, a koji se još i bave sportom, i neki drugi uzroci su bitni za nastanak iznenadne srčane smrti.
Prema riječima Jahića, radi se o kongenitalnim, urođenim manama, genetskim poremećajima, virusnim infekcijama.
– Postoje dvije grupe oboljenja srca, to su strukturna i tzv, nestrukturna oboljenja, a koja mogu dovesti do iznenadne srčane smrti. U strukturna oboljenja spadaju kardiomiopatije, najčešće atrofijska kardiomiopatija, potom urođena anomalija arterija srca, poremećaj na mitalnom zalistku, miokarditisi, rupture aneurizme srca… Ono što je također važno, a teško se može dijagnosticirati, su nestrukturne bolesti srca ili kanalopatije. To je grupa rijetkih, genetski uvjetovanih bolesti srca, a uzrokovane su mutacijama gena koji kodiraju ionske kanale. Zajednička značajka kanalopatije je tendencija po život opasnih ventrikularnih aritmija kod ljudi sa strukturno zdravim srcem. Postoji još jedna grupa oboljenja, a to su tzv. polimorfne ventrikularne tahikardije koje su povezane i sa stresom. Svim ovim bolestima je zajedničko da kod povećanog fizičkog napora postoji rizik od iznenadne srčane smrti – objašnjava Jahić.
No, kod 60 do 80 posto osoba, kod kojih je utvrđena iznenadna srčana smrt, nisu primijećene nikakve tegobe i simptomi navadenih bolesti.
Razlog je što, je ove bolesti, odnosno poremećaje, prema riječima Jahića, jako teško otkriti rutinskim pregledom.
– Izlaganje fizičkom stresu sa jedne strane, a sa druge nerijetko uzimanje steroida, također se može isprovocirati iznenadna srčana smrt kod onih koji imaju prikrivena stanja koja sam pobrojao – naglašava Jahić.
Zbog svega, kardiolog upozorava na smjernice Američkog udruženja kardiologa kojima je, kako kaže, jasno utvrđeno koje sve preglede osoba, koja se želi baviti sportom, ili amaterski ili profesionalno, mora proći.
– Nažalost, sportisti u BiH ni približno nisu tretirani ozbiljnim i detaljnim pregledima kao što se to radi u zemljama razvijenog svijeta. Takvi skrininzi podrazumijevaju detaljnu anamnezu, a potom i sve preglede koji su na raspolaganju kako bi se došlo do detaljnog stanja organizma. To su načini da se prikrivena bolest, koja još ne daje simptome, na vrijeme otkrije i tako izbjegne iznenadna srčana smrt. Naravno, takve preglede trebaju svi, ne samo sportisti – dodaje Jahić.
Posljedice preležanog COVID-19
Zanimalo nas je i koliko posljedice koje na kardiovaskularni sistem ostavlja preležani COVID-19, mogu utjecati na iznenadnu srčanu smrt.
– COVID-19, kao i druge respiratorne infekcije, poput virusa gripe, može prouzrokovati neke srčane tegobe. No, ipak bih naveo da su iznenadne srčane smrti, kao posljedice miokarditisa, nastale nakon preležanog COVID-19 zaista vrlo rijetke – naglašava Jahić.
Pojasnio je i razliku između infarkta i iznenadnog srčanog zastoja.
– Kada pacijent, kako to kod nas narod kaže, iz “čista mira”, odnosno zdravog stanja, često u snu, umre, mi ljekari to vodimo pod dijagnozom – iznenadna srčana smrt. Da bi se otkrio uzrok od čega je osoba umrla, mora se uraditi obdukcija. Istina, neke se promjene mogu otkriti i na EKG-u, kada možemo utvrditi i infarkt, koji je u 70 posto slučajeva uzrok iznenadne srčane smrti. To je stanje kada okolina, odnosno lični ljekar preminule osobe nisu prepoznali bolest srca, a najčešće su to, ponovit ću, infarkt srca, kardiomiopatije, neki poremećaji u sprovođenju, aritmije… Radi se o vrlo složenom pitanju, pa bih svima onima koji imaju genetske predispozicije za srčane bolesti, savjetovao redovne detaljne preglede, počevši od kardiološkog pregleda, EKG-a, 24-satnog Holter monitoringa, ultrazvuk srca kako bi se vidjelo stanje aorte i zalistaka – navodi Jahić.
Kaže kako se infarkti češće dešavaju tokom hladnijeg perioda u godini, te u ranim jutarnjim satima, često zbog skoka krvnog pritiska i kada je osoba pod stresom. No, isto tako dodaje da ne postoji doba dana kada se infarkti ne događaju.
– Srčani udari mogu se prevenirati, a to znači da treba držati pod kontrolom njegove uzroke – pušenje, dijabetes, visok krvni pritisak, gojaznost, povišene masnoće u krvi, manjak fizičke aktivnosti – zaključio je Jahić.
