Potvrđen je datum glasanja Generalne skupštine (GS) Ujedinjenih nacija o Rezoluciji kojom se 11. juli proglašava međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici!
Prema službenoj najavi, 82. plenarna sjednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojoj će se svijet odrediti o komemoriranju[V1] tog zločina nad zločinima, najvećeg zločina u Europi poslije Drugog svjetskog rata, bit će donesena 23. maja 2024. godine s početkom u 10 sati po američkom, odnosno od 16 sati po vremenu u Bosni i Hercegovini.
Ova informacija potvrđena je iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Ranije je ovo, podsjetimo, najavio i dopisnik Al Jazeere Balkans, Ivica Puljić.
“Za sve vas koji vrijeđate žrtve genocida, za sve vas koji ste malodušni evo konačne, potvrđene, informacije iz tajništva Opće skupštine UN-a”, napisao je Puljić.
Zlatko Lagumdžija saopćio je 2. maja 2024. da je finalni tekst prijedloga Rezolucije o genocidu u Srebrenici upućen ka predsjedniku Opće skupštine UN-a Dennisu Francisu i svim stalnim misijama u UN.
U nastavku pročitajte tekst prijedloga Rezolucijeo kojem će se uskoro glasati na Generalnoj skupštini UN-a.
“PPI Vodeći se Poveljom Ujedinjenih naroda, Općom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida,
PP2 Podsjećajući na Rezoluciju 819 Vijeća sigurnosti od 16. aprila 1993. kojom se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, Rezoluciju 827 od 25. maja 1993. o uspostavi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (*ICTY”) i Rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. o uspostavi Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove,
PP3 Podsjećajući dalje na sve presude MKSJ-a, a posebno na osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida nad bosanskim Muslimanima počinjen u Srebrenici 1995. godine, posebno na presudu Žalbenog vijeća MKSJ-a od 19. aprila 2004. (Tužitelj protiv Krstića), Međunarodna Presuda žalbenog vijeća Rezidualnog mehanizma za kaznene sudove od 8. juna 2021. (Tužitelj protiv Mladića), presuda Žalbenog vijeća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove od 20. marta 2019. (Tužitelj protiv Karadziea), kao i presuda Međunarodni sud pravde (ICJ) od 26. februara 2007. koji je utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida,
Foto: Printscreen: Službena najava za Rezoluciju o Srebrenici
P4 Ponovno potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava ljudskih prava, te naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i, u tu svrhu, temeljito istražuju i kazneno gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obvezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i kako bi se potražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje, za koje je potrebno sudjelovanje žrtava i preživjelih kao i članova njihovih obitelji središnje je mjesto,
PPS Pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u pogledu borbe protiv nekažnjivosti i u osiguravanju odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge nevjerojatne zločine postignut kroz sustav međunarodnog kaznenog pravosuđa,
PP6 u tom smislu priznaje poseban doprinos MKSJ-a i naglašava važnost spremnosti međunarodne zajednice da poduzme kolektivnu akciju kroz Vijeće sigurnosti, u skladu s Poveljom, i od slučaja do slučaja kako bi dodatno osigurala odgovornost i spriječila genocid.
PP7 Uzimajući u obzir ulogu posebnih savjetnika glavnog tajnika za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu; te napominjući važnost redovitih brifinga o kršenjima ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, kao io govoru mržnje i poticanju u podizanju rane svijesti o mogućem genocidu,
PPS Također napominjući da kazneni progon osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sustavima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i ICTY, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, ostaje središnji za proces nacionalnog pomirenja i izgradnji povjerenja i ponovnoj uspostavi i održavanju mira u Bosni i Hercegovini, te dalje priznajući da je jaka regionalna suradnja između državnih tužiteljstava ključna u njegovanju mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regiji,
PP9 Konstatirajući da će se 2025. godine obilježiti trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem su izgubljena najmanje 8.372 života, tisuće su raseljene, a porodice i zajednice razorene,
1. Odlučuje odrediti 11. juli kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine;
2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao povijesnog događaja i potiče države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući kroz svoje obrazovne sustave razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja, i pojava genocida u budućnosti;
3. Također bezrezervno osuđuje radnje koje veličaju one koje su međunarodni sudovi osudili za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući one koji su odgovorni za genocid u Srebrenici;
4. Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojanstvenog pokopa te poziva na nastavak kaznenog progona onih počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;
5. Potiče sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema primjeni, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde,
6. Zahtijeva od glavnog tajnika da uspostavi program širenja javnosti pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, počevši svoje aktivnosti s pripremama za 30* godišnjicu 2025. godine, te nadalje traži od glavnog tajnika da donese sadašnju rezoluciju skrenuti pozornost svim državama članicama, organizacijama sustava Ujedinjenih naroda i organizacijama civilnog društva radi odgovarajućeg poštivanja,
7. Poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama Genocid u Srebrenici 1995., kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja svijesti javnosti”, stoji u tekstu prijedloga.
