Na Infektivnoj klinici KCUS-a u Sarajevu nalaze se još dva pacijenta s majmunskim boginjama.
Potvrdila je ovo za portal Hayat.ba generalna direktorica KCUS-a prof.dr. Sebija Izetbegović.
Prvi slučaj majmunskih boginja u BiH pojavio se 12. jula ove godine.
Riječ je o bolesti koju izaziva virus sličan velikim boginjama. Bolest je identificirana 1958. godine u kolonijama majmuna koji su se koristili za istraživanja. Prvi slučaj majmunskih boginja kod ljudi zabilježen je 1970. godine u Demokratskoj Republici Kongo.
No, od polovine maja do 27. jula 2022., potvrđeno je više od 20.000 slučajeva majmunskih boginja izvan endemskih zemalja, a od toga, prema podacima do 26. jula, 13.043 u zemljama europske regije Svjetske zdravstvene organizacije.
Među oboljelima ima 82 žene, a 16 oboljelih osoba mlađe je od 18 godina. Za sada, većina svih oboljelih su muškarci koji se deklariraju kao MSM, tj. muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima. Radi se o prijenosu bliskim kontaktom i svatko u bliskom kontaktu s bolesnom osobom može se zaraziti i oboljeti.
Simptomi i liječenje
Inkubacija bolesti je uobičajeno 6-13 dana, a može se kretati u rasponu od 5 do 21 dana.
Prema prikupljenim podacima o oboljelima u aktualnoj epidemiji izvan endemskih zemalja, klinička slika često odstupa od one uobičajene u endemskim područjima.
U endemskim zemljama bolest obično počinje prodromalnim stadijem karakteriziranim umorom, povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i leđima, a može biti prisutna i grlobolja. Nakon jedan do tri dana javlja se osip koji se širi centrifugalno, počevši na licu i spušta se na trup i ekstremitete, a može krenuti od mjesta unosa virusa u organizam. U slučaju diseminiranog osipa zahvaćeni su i dlanovi i tabani. Mogu biti prisutne i lezije na sluznici usta i očiju (enantem). Osip može jako svrbjeti ili boljeti, a otprilike s početkom osipa, javlja se i bolna limfadenopatija.
U oboljelih u neendemskim zemljama prodromalni simptomi često izostaju ili im prvo prethodi osip koji je često atipičan – svega nekoliko lezija i/ili ograničen na genitalnu ili perianalnu regiju, a prisutne lezije mogu biti u različitim razvojnim stadijima, od makule, preko papule, vezikule i pustule do kruste .
Liječenje je simptomatsko i u većini slučajeva bolest prođe kroz dvije do četiri sedmice.
Kako mogu zaštititi sebe i druge od majmunskih boginja?
Oboljela osoba treba ostati izolirana za vrijeme trajanja bolesti dok god kraste, koje su dio osipa, ne otpadnu. Za vrijeme izolacije oboljela osoba treba ostati u odvojenoj sobi i ne smije dijeliti predmete s ostalim članovima kućanstva (npr. odjeću, posteljinu, ručnike, pribor za jelo, tanjure, čaše). Također se treba suzdržati od seksualne aktivnosti i bliskog fizičkog kontakta dok se osip ne povuče.
Posebno treba izbjegavati bliski kontakt s osobama oslabljenog imunološkog sustava, malom djecom, trudnicama i, iz predostrožnosti, s kućnim ljubimcima.
Bliski kontakti oboljele osobe trebaju pratiti zdravstveno stanje u razdoblju od 21 dan od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom, što uključuje mjerenje tjelesne temperature dva puta dnevno i u slučaju pojave simptoma javiti se nadležnom liječniku ili epidemiologu koji provodi zdravstveni nadzor nad osobom koja je identificirana kao bliski kontakt bolesnika. Također, tokom toga razdoblja (zdravstvenog nadzora) trebaju izbjegavati bliski fizički kontakt s malom djecom, trudnicama i imunokompromitiranim osobama, budući da su to grupe kod kojih je povećan rizik od težih oblika bolesti.
Članovi obitelji i osobe koje njeguju oboljelu osobu ne smiju dirati promjene na koži golim rukama, već trebaju nositi jednokratne rukavice i održavati higijenu ruku (pranje i dezinfekcija). Preporučljivo je da nose masku kad su u blizini oboljele osobe. U prostoriji u kojoj boravi oboljela osoba treba se za vrijeme bolesti spriječiti podizanje prašine (ne koristiti usisivač, ne mesti na suho, ne koristiti ventilator). Čišćenje prostorije treba provoditi vlažnom krpom s uobičajenim sredstvima za čišćenje, a povremeno treba dezinficirati površine tijekom bolesti i po završetku bolesti. Odjeću i posteljinu oboljeloga se ne smije rastresati, već treba pažljivo bez podizanja prašine staviti u najlonsku veću do pranja. Odjećom i posteljinom oboljele osobe treba rukovati s rukavicama i maskom.
Cijepljenje
U Europskoj uniji je centraliziranim putem registrirano cjepivo Imvanex protiv velikih boginja koje je temeljeno na nereplicirajućem virusu vakcinije. To je cjepivo u pretkliničkim studijama na primatima pokazalo visoku razinu zaštite od smrtonosne doze virusa majmunskih boginja. Iako nije formalno registrirano za sprječavanje majmunskih boginja, smatra se da će u velikoj mjeri biti učinkovito u zaštiti ljudi od majmunskih boginja.
ECDC i SZO preporučuju primjenu tog cjepiva za postekspozicijsku zaštitu osoba izloženih majmunskim boginjama, a ovisno o dostupnim količinama cjepiva i epidemiološkoj situaciji u zemlji, dolazi u obzir i preekspozicijska profilaksa za određene kategorije stanovništva. Postekspozicijski cjepivo treba po mogućnosti primijeniti unutar četiri dana od prvog izlaganja, no moguće je i do 14 dana od prvog izlaganja (ako se nisu pojavili simptomi).
Velika je razlika između velikih boginja i majmunskih boginja u tome što su velike boginje bile antroponoza, tj. čovjek je bio jedini domaćin i rezervoar virusa. Zahvaljujući toj činjenici, bolest se mogla cijepljenjem iskorijeniti. S druge strane, majmunske boginje su zoonoza, tj. prirodni domaćin i rezervoar virusa su divlje životinje i zbog toga ne bi bilo moguće iskorijeniti bolest cijepljenjem. I najvažnije, prijenos majmunskih boginja s čovjeka na čovjeka je puno manje efikasan nego prijenos velikih boginja, tj. majmunske boginje su puno manje zarazne od velikih boginja. To je razlog zbog kojega se pri epidemijama majmunskih boginja, koje se povremeno javljaju, ne pribjegava masovnom cijepljenju vakcinom protiv velikih boginja već je cijepljenje namijenjeno osobama pod povećanim rizikom.
S obzirom da nema replikacije virusa vakcinije nakon cijepljenja, sigurnosni profil ovog cjepiva je puno povoljniji nego što je bio kod ranijih cjepiva protiv velikih boginja, koja se nigdje više ne koriste.
U ovom trenutku EK je uspjela sredstvima za hitna stanja kupiti 100.000 doza cjepiva Jynneos za donirati zemljama članicama, pa bi tako Hrvatska trebala dobiti 1400 doza cjepiva najvjerojatnije u trećem kvartalu 2022. godine.
(radiosarajevo.ba)
