Potaknimo Ilijašane na čitanje, emisija “Konkretno o knjizi” svakog petka u 10 sati.
Krajem 2013. godine veliko istraživanje pismenosti i čitateljskih navika bosanskih građana donijelo je, potpuno očekivano, porazne rezultate koji su pokazali da se BiH nalazi na samom evropskom dnu kada je u pitanju razina pismenosti građana, odnosno čitateljske navike. Iz tog razloga volonterke JU” KSC i Radio Ilijaš” Danira Hrnić, magistar Komparativne književnosti i novinarka Edita Dahalić su odlučile da svakog petka za naše građane i slušatelje prezentiraju dvije knjige.
Nadamo se da ćemo utjecati na iIlijašku djecu, omladinu pa čak i na one zrelije dobi, i potaknuti ih na čitanje knjiga. Prva knjiga , koju je Danira predstavila, na jako interesantan i intrigantan način je školska lektira, zbirka novela Dekameron, djelo italijanskog književnika Giovannia Boccacca.
DEKAMERON
Giovanni Boccaccio
Boccaccio živi i stvara u jednom od onih najzamršenijih perioda koje nazivamo prelaznim dobima. U takvim periodima obično su istovremeno isprepletene značajke onog doba koje se već historijski zaokružuju i prolazi ili stupa ka novom dobu koje tek treba da nastupi ili se počelo najavljivati. U njegovom slučaju to je mješavina srednjeg vijeka i renesanse. Dakle, Boccaccio stvara u periodu od 1345. do 1346. godine i smatra se jednim od trojice predstavnika italijanske renesanse.
„Dekameron“ je zbirka od 100 novela i njen nastanak počiva na stvarnom historijskom događaju, ludilu i haosu nastalom zbog epidemije kuge, koja je između ostalih gradova pogodila i Boccacciovu rodnu Firencu. On u toj tragediji vidi plodnu zemlju za nastanak, do tad neviđene i nepročitane književne forme, novele. Ono što je Boccaccio, oštrim pripovjedačkim okom vidio, umjetnički je oblikovao i stavio u uvod „Dekamerona“, te mu je time dao okvir; kugom pogođen grad natjera sedam djevojaka i tri mladića da pobjegnu i sakriju se u crkvu Santa Marija Novela, ne bi li se izbavili i spasili kuge. Svaki dan njih desetoro pričaju po jednu priču, osim petka i subote i tako upoznaju jedni druge. Nije čudno da u nazivu crkve imamo riječ novela, jer do tada, novela nikada nije prihvatana i doživljavana kao književna forma, a on je uvodi kao takvu. „Dekameron“ je osmišljen kao ciklično djelo, sa okvirom i pričom u priči u priči. Cijeli taj okvir čini harmoničnu i organsku cjelinu sa novelama i ne objedinjuje ih samo povezivanjem izvana već ih razvrstava i raspoređuje u grupe iznutra.
U svijetu „Dekamerona“ vlada nepredvidljivi slučaj, vlada pravo na izvornu ljudsku prirodu koju čine i nagoni i niski osjećaji, i grube šale kao i uzvišeni i plemeniti porivi. Nad svim tim pravima, uzdiže se pravo na ljubav, na slobodan izbor i ostvarenje ljubavi bez predrasuda. Nad svim vrlinama uzdiže se ljudska inteligencija, slavi trijumf razuma i duha. Međutim, Boccaccio, je blagonaklon i prema onome ko je pobjeđen u ljubavi, i prema onome ko je žrtva inteligencije, on prašta i sljepilo strasti i duha, prašta neznanje, naivnost i glupost. Jedino što ne prašta je licemjerje, laž i izvještačenost. „Dekameron“ je srednjovjekovno alegorijsko djelo, možda napoznatije po svojim bestidnim opisima ljubavi, koji se pojavljuiju u svim mogućim oblicima, od tragičnih do erotskih. Pojavljivanje erotskih scena u djelu, mnogi su smatrali piščevom sklonošću ka amoralnošću, međutim to su sastavni elementi narativnog tkiva, i jednako kao i drugi elementi služe za bolje prikazivanje karaktera i ambijenta, a nipošto nisu same sebi cilj.
S „Dekameronom“ Boccaccio, ne samo da je presudno uticao na stvaranje italijanskog književnog jezika, već i na razvoj italijanske književnosti, pridružujući se time Danteu i Petrarki, nego je dao i odlučujući impuls noveli kao književnoj formi i tako utemeljio evropsku pripovjedačku prozu.
Tek kad nam ponestane riječi, kada se zamuckuje ili kada samoglasnici zamijene riječi, shvatimo da je komunikacija neprestani proces koji moramo svakodnevno dopunjavati.
Čitanje knjiga je jedan od najboljih načina bogaćenja ljudskog fonda riječi.
Preporuka Gradske biblioteke Ilijaš za naše građane, slušatelje i članove biblioteke iz reda beletristike je knjiga “40 pravila ljubavi” turske knjizevnice Elif Shafk. Nakon čitanja ove knjige mnogi tvrde da su preispitali svoja uvjerenja o tome šta su zaista uspjeh,moć, ljubav i vjera. U nastavku teksta pročitajte kakav je dojam ,knjiga “40 pravila ljubavi ” ostavila na Daniru i njeno viđenje ovog maštovitog romana.
„40 pravila ljubavi“
Elif Shafak
Elif Shafak, jedna od najčitanijih turskih autorica, rođena je 1971. u Strasbourgu, a danas živi u Londonu i Istanbulu. Pored toga što se bavi pisanjem, aktivna je kao politička komentatorica, kolumnistica i predavačica. Njen prvi roman, ujedno i bestseler „40 pravila ljubavi“, spisateljica bazira na dvije priče. Prva priča govori o Elli Rubenstein, majci troje djece i odanoj supruzi, čiji je „život četrdeset godina bio mirna voda – predvidljiv slijed navika, potreba i želja“ ( Shafak, 2013. ). Od samog početka romana, spisateljica nam pokazuje koliko je Ellino nezadovljstvo životom, onim što ima, što joj je pruženo ali ono što joj je uskraćeno. Čitaoci tako saznaju dosta o Elli, o njenim nastojanjima, o njenim željama i njenim neprobuđenim strastima. Na samom početku je jasno da junakinja romana utopljena u svakodnevnici svog monotonog života traži vrata za bijeg, traži mogućnost izlaska iz melanholije života, traži strast. Izgubljena u svijetu opšteg nezadovoljstva, Ella se upušta u avanturu kroz koju je vodi kjniga Slatko svetogrđe, koju je po poslovnom zadatku morala da pročita. Roman je inspirisan životnom pričom velikog pjesnika islamskog misticizma Mevlane Dželaludina Rumija i njegovim prijateljstvom sa dervišom lutalicom Šemsom iz Tabriza. Zainteresovana romanom, ali i ličnošću pisca, Ella počinje da se s njim dopisuje i u nepoznatom holandskom pustolovu otkriva bližeg sagovornika nego što je ikad imala u suprugu pored kojeg je provela decenije. Tako ualzimo u drugu priču romana, a to je priča o Rumiju, Šemsu i četrdest pravila ljubavi.
Autorica za polazište uzima autentičnu priču o slavnom Rumiju čiji je ugled kao islamskog učenjaka bio ogroman, ali koji se tek kroz prijateljstvo sa drskim i nekonvencionalnim Šemsom otkrio kao pjesnik, jedan od najvećih koje svjetska književna tradicija poznaje. Rumijevu poeziju i Šemsovih četrdeset pravila ljubavi spisateljica inkorporira u svoj tekst i tim novim kontekstom ih primiče današnjoj širokoj čitalačkoj publici (pa i onoj koja je samo namamljena ljubavnim zapletom između Elle i Aziza). Bilo da traži trivijalnu priču o preljubi, ili istinsku duhovnu hranu zasnovanu na sufijskom shvatanju ljubavi i vjere, čitalac će uživati u ovom romanu. Miješanjem ove dvije priče, spisateljica je isprela čudesnu priču o ljubavi i duhovnoj čežnji, naglašavajući potrebu za prisnošću, kako sa drugim ljudima tako i sa onim božanskim, onim nedohvatljivim. Ona islamsku filozofiju tumači i upliće u svoj tekst prepoznajući u njoj principe primjenjive na život današnjeg čovjeka. Centralna tema romana je prijateljstvo, specifičan odnos između dvoje ljudi koji omogućava svakome od njih da se duhovno razvija ogledajući se u onom drugom. Taj duhovni razvoj je nekad bolan, zahtijeva grubo potiranje svoga ega, odricanje, poniznost. Ljubav proizišla iz takvog prijateljstva je spoznajni put, način približavanja Bogu, ona je afirmisana kao životno načelo ni po čemu slično petparačkom romantičnom klišeu. Takva ljubav popunjava prazninu pred kojom su nemoćni i društveni uspjeh i konzumiranje i posjedovanje.
Bilo da čitalac traži trivijalnu priču o preljubi ili istinsku duhovnu hranu zasnovanu na sufijskom shvatanju ljubavi i vjere, moći će uživati u ovom romanu.
Iako se svi žalimo da ljudi danas sve manje čitaju, mi se iskreno nadamo da još postoje oni koji se vole opustiti i “izgubiti” u dobroj knjizi. Ako ste i Vi među njima i ako volite lijepe korice, miris knjiga, velike biblioteke, čitaonice, lijepa mjesta za čitanje , udobne fotelje i mehke i mirisne krevete gdje se može opušteno čitati – ovo je prava emisija i rubrika za vas. Družite se sa nama svakog petka u emisiji “Konkretno o knjizi” i potražite knjige u našoj Gradskoj biblioteci Ilijaš. Nadamo se da ćemo vam olakšati izbor knjiga i da ćete zajedno s nama podijeliti Vaša čtalačka iskustva.
Pripremile: Danira Hrnić i Edita Dahalić
Uredila: Nermina Durić-Kahvedžić
