Minimalna plaća u Federaciji FBiH je tema koja sve više zaokuplja javnost jer od 2016. godine iznosi 406 KM, mada poslodavci tvrde da je ona sada od 520 do 600 KM.
Ipak, u narednih 15 dana Vlada Federacije BiH bi trebalo da donese dokument, uredbu kojom bi se regulisala visina minimalne plaće u FBiH, a koja bi bila povećana od 35 do 50 posto.
Jučer je u Mostaru održana sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritorij Federacije na kojoj je između socijalnih partnera koje čine poslodavaci, predstavnici sindikata i Vlade FBiH, razgovarano o minimalnoj plaći.
Kao što je poznato, Savez samostalnih sindikata BiH ima dvije struje. Jedna je okupljena oko Mevludina Bektića, a koja učestvuje u razgovorima u ESV-u, a druga oko Selvedina Šatorovića, koji je zvanično predsjednik SSSBiH.
“Predstavnici Vlade FBiH na sjednici ESV-a su kazali da će pripremiti neki dokument u kome će definirati tri stvari, minimalnu plaću po trenutnom Zakonu o radu FBiH, zatim, minimalnu plaću po budućem zakonu koji stoji u parlamentarnoj proceduri, i treća stvar je pitanje kolektivnih ugovora u javnom sektoru. Dakle, puno je ugovora u javnom sektoru u vezi s minimalnom plaćom gdje je osnovica ta minimalna plaća. Povećanjem minimalne plaće dižu se sve plaće i to treba spriječiti. To su tri stvari koje bi trebalo da sadrži taj dokument. Mi smo rekli kada to napišu da nam dostave”, ispričao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, za Faktor.
Dodaje kako bi provedba uredbe o minimalnoj plaći, koja podrazumijeva njeno povećanje u rasponu od 35 do 50 posto, počela od 01. januara 2022. godine.
Razgovarali su i sa Mevludinom Bektićem, predstavnikom Sindikata BiH.
“Zaključak sa ESV-a je da se u roku od sedam do 15 dana Vlada FBiH očituje po našim zahtjevima da se podigne najniža plaća, promijeni iznos u rasponu od 35 posto koje je predlagao premijer FBiH, a mi smo tražili na postojeća zakonska rješenja da najmanje bude 50 posto. To je prvi korak. Mi smo pristali na 50 posto povećanja minimalne plaće kako radnici ne bi imali i dalje 406 KM. Nismo odustali od našeg ranijeg zahtjeva da minimalna plaća bude 70 posto od prosječne plaće u FBiH, to je drugi korak”, rekao nam je.
Podsjećamo, Savez samostalnih sindikata BiH, na čijem je čelu Selvedin Šatorović, u parlamentarnu proceduru uputio je nacrt zakona o minimalnoj plaći od 1.000 KM.
“Jučerašnja takozvana sjednica ESV-a za teritorij FBiH predstavlja ništa drugo do igrokaz za javnost i sve radnike koji s nestrpljenjem očekuju kada će se njihov ekonomsko-socijalni položaj poboljšati. Nažalost, predstavnici Sindikata na toj tzv. sjednici su u čitavoj toj priči predstavljali statiste i klimoglavce, ne uzimajući u obzir sveukupno stanje u društvu i činjenicu da radnici od svojih plaća žive ispod svake granice siromaštva. Porazno je za sve ‘sindikalne lidere’ koji u tom igrokazu zagovaraju povećanje minimalne plaće za 50 posto kada je svima poznato da potrošačka korpa za četveročlanu porodicu iznosi 2.100 KM, kada znamo da nam treba prosječna plaća FBiH da bismo kupili osnovne životne namirnice i preživjeli mjesec, a istovremeno da oko 250.000 radnika prima plaću od 650 KM. Stav SSSBiH je da minimalna plaća mora biti 1.000 KM”, kazao je Šatorović.
Smailbegovića su iz Faktora upitali kako gleda na nacrt o minimalnoj plaći od 1.000 KM koji je proslijeđen u parlamentarnu proceduru. “Evo ovako gledam. To ako se usvoji, moja je procjena da će 100.000 ljudi ostati bez posla u FBiH, pa neka ga usvoje. Ovo što oni rade je znači nezakonito. Tačno ima procedura kako se definiše minimalna plaća i ona je regulisana Zakonom o radu FBiH koji je lex specialis. Dakle, prvo bi se trebale donijeti izmjene Zakona o radu, pa tek zakon o minimalnoj plaći. Što se mene tiče neka donesu da je minimalna plaća 1.500 KM. Sve što veća plaća bude, više će ljudi ostati bez posla. Vrlo jednostavno”, rekao je Smailbegović.
“Smailbegović proizvoljno iznosi informacije i plaši radnike i parlamentarce. Jedino što se može dogoditi usvajanjem zakona o minimalnoj plaći jeste da poslodavci koji su do sada imali ekstremno visoke dobiti, da se one smanje za jedan mali procenat i da jedan dobar broj mladih ljudi još jednom razmisli o tome da ipak ostane ovdje i nastavi graditi svoju domovinu”, naglasio je Šatorović.
