Dug je spisak žena koje je njihov partner usmrtio, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci u Bosni i Hercegovini. Možemo kriviti zakone (koji su i dalje na čekanju jer femicid nije krivično djelo), prevenciju (koja skoro da i ne postoji u našoj zemlji), ali činjenica je da ovim ženama niko nije pomogao kada im je najviše trebalo.
I dok mjesecima tapkamo u mraku, a slobodno možemo reći i godinama, istina je da smo ovaj sistem mi birali, a često zatvorimo oči i pred nepravdom, nasiljem i bukom kod komšija. Jer se to dešava “tamo negdje”. Sve dok se ne desi nama, a drugi zažmire.
Alarm tek upaljen
Psiholog Alma Mahmutović Katica za Klix.ba navodi da naše društvo nije još svjesno samog pojma femicida koji je sve češće zastupljen.
“Trebamo prihvatiti da ne smijemo prebacivati lopticu s jednih na druge već preuzeti odgovornost”, smatra ona.
Napominje kako registar o počinjenom femicidu u našoj zemlji čak i ne postoji.
Ali, smatra kako je tek sada alarm upaljen kada je riječ o femicidu u našoj zemlji. Čini se, ne dovoljno da bi došlo do mnijenja i nadležnih organa.
Pojasnila je i samo psihološko stanje ljudi koji čine ove zločine.
“Imate nasilnika i ulogu žrtve. Nasilnik je osoba koja su većinom muškarci jer statistika pokazuje da su 95 posto slučajeva žene u ulozi žrtve. Muškarac u takvom okviru tradicionalnog odgajanja ima želju za jednom vrstom moći, pokornosti i dolazi iz jedne nestabilne, disfunkcionalne porodice gdje njegove primarne, emocionalne potrebe nisu zadovoljene od njegovih roditelja koji su centralna baza u svemu ovome”, kaže Mahmutović Katica.
“A sve to da ne bi dolazilo do potrebe da ‘gušenjem’ želje i moći za drugom osobom jer time zadovoljavamo unutrašnje potrebe koje su negdje neispunjene, zaboravljene i nismo ih mogli ostvariti dok smo bili djeca. Većinom su ti uzroci u djetinjstvu, tinejdžerskom dobu, tačnije jedna vrsta frustracija i ona eskalira kasnije u zrelijom dobu. Stručnjacima bi se trebala dati prilika da se pozabavimo raznim mentalnim stanjima, edukacijom i da pokušamo doći do ljudi kako bi prepoznali u sebi bilo koju vrstu negativnog osjećaja i da ga na zdrav način ispoljava”, pojasnila je ona.
Ukazuje i na nepovjerenje u institucije i njihov rad, posebno kada nasilnik bude pušten na slobodu.
“To se olako shvata dok neko ne izgubi život. Jedan po jedan, zaista ne znam do kada ćemo gubiti živote žena, majki, prijateljica, do kada ćemo se ćutke baviti ovim”, pita ona te dodaje da se olako shvataju ljudski životi.
“Mi smo ti koji moramo početi buditi sve oko nas”, napominje Mahmutović Katica.
Tako da, dodaje, ako primijetimo nekog bliskog koji se bori sa nasiljem, ne treba ga tapšati po ramenu i govoriti “sve će biti uredu, trpi zbog djece”, već ohrabriti da bi ta osoba prijavila policiji.
“Tek kada dobijemo priliku da se cjelokupan sistem napravi, krenut ćemo da preveniramo situaciju i budemo ozbiljni u tome”, rekla je Mahmutović Katica.
Zaključuje da je zakazano u lancu institucija.
Sve je davno trebalo biti završeno
A da su institucije zakazale, primijetio je i federalni zastupnik Dennis Gratz (DF). On je uputio inicijativu za izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH s fokusom na prepoznavanje femicida kao krivičnog djela, što do sada nije bio slučaj.
“Neophodno je da se Krivični zakon iz temelja mijenja, posebno u odnosu na kvalifikaciju samog krivičnog djela te značajno pooštravanje krivičnih sankcija i uvrštavanje novih sigurnosnih mjera koje bi u fazi postupka istrage spriječavale potencijalnog počinitelja da naudi na bilo koji način žrtvi. To su sve neophodne izmjene”, izjavio je Gratz za Klix.ba.
Ipak, kako kaže, potrebno nam je kao društvu transparentnije i odgovornije komuniciranje jer ova tema ne smije biti bauk.
“Zakonodavac mora reagovati na promjene u društvu, posebno devijacijama ovakvog inteziteta. Treba nam otvorenija rasprava jer postoji veliki broj dezinformacija te praksa sudova da ne primjenjuje ono što i sada imaju na raspolaganju: ne daju veće i teže sankcije ovakvim počiniteljima”, navodi on.
Kako kaže, na prevenciji se može uraditi ako se onemogući povratnicima teških krivičnih djela da ne budu uključeni u društvo, poput odlazaka na vikend iz zatvora, pomilovanja…
A posebna priča su “olakšavajuće okolnosti” koje mogu biti itekako otežavajuće za žrtve. Smatra i da su pooštrene sankcije neophodne.
“Kada se ne možemo emancipovati kao društvo da poštujemo žene i ljude generalno, treba ih odstraniti iz društva. Predlagao sam mjere zabrane prilaska i u fazi istrage, udaljenja počinioca koji je osumnjičeni iz porodične zajednice kako ne bi došlo do gorih situacija”, napominje zastupnik.
A sve je ovo trebalo biti završeno – još jučer.
Gratz kaže da je problem u inertnosti vladajućih te da je ovo još davno trebalo biti prioritet. Smatra i kako bi većina stranaka ove izmjene podržala jer ovo nije političko pitanje te nema nikakav politički kontekst.
Radna grupa formirana, planirane strožije mjere
Kako je rekao Gratz, trebao je biti dio radne grupe za izmjene Krivičnog zakona, ali do toga nije došlo.
Federalni ministar pravde Vedran Škobić za Klix.ba. kaže da je formirana Radna grupa da će imati sastanak ove sedmice u Neumu.
“Postoji Radna grupa, gdje su sudije Vrhovnog suda, odvjetnici, suradnici iz ministarstva te razni eksperti. Svaka inicijativa se razmatra, uključeni su i međunarodni eksperti, poput UN Women”, naveo je Škobić.
Navodi da se radi mnogo te da će se ekspertna Radna grupa okupiti u Neumu naredne sedmice i raspravljati o svim inicijativama na stolu.
Na naše pitanje da li bi mogao reći neki konkretan datum, kaže da je ovo preozbiljna tema da bi se “lomila preko koljena i uvjetovala na nekim rokovima”.
Načelno, prema prijedlogu ovog ministarstva, ide se na pooštravanje sankcija i preciziranje zahtjeva koji se upućuju iz policije sudu prilikom izricanja mjera zabrane.
“Tačnije, da bude sazdržajniji zahtjev po pitanju kazne, evidencije pa i samih saznanja MUP-a. Prijedlog je i da se umjesto novčane kazne uvede zatvorska kazna za prekršitelje mjera. Moj osobni stav je da je novčana kazna preblaga”, kaže Škobić.
Dakle, cilj je pooštriti mjere te dati veće ovlasti.
Ovo ministarstvo će predložiti i da se formira stručna radna grupa kod MUP-ova od iskusnih ljudi koji će proći obuke kako reagirati kada se desi taj slučaj.
Ali, ministar smatra kako su pravosuđe i sud tek treća i četvrta karika.
“Trebaju više raditi centri za socijalni rad koji su prvi u nizu odgovornosti kada je u pitanju porodica te policija”, zaključio je on.
(klix.ba)
