Nekon nekoliko dana hladnog i kišnog vremena, stižu nam vrućine, a neki tvrde da će biti i nepodnošljive.
Naime, do devetog jula iz dana u dan će biti sve toplije, bez padavina, uz sunčano vrijeme i porast temperatura zraka. Jutarnje vrijednosti kretaće se u rasponu od 10 do 16, na jugu od 15 do 20.
Pri tome će i dalje biti vrlo toplo, povremeno i sparno, uz temperature u okviru uobičajenih za ljetni period, na sjeveru Bosne i Hercegovinemoguće je i nadprosječno visoke.
Stoga je i Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) izdao je narandžasto upozorenje na visoke temperature zraka, koje se odnosi na period od 6. do 8. jula u intervalu od 13 do 17 sati.
Upozorenje je izdano zbog visoke dnevne temperature zraka, kao i UV indexa, a odnosi se na područje cijele BiH.
“Očekivane temperature od 32 do 38, u srijedu na sjeveru i jugu naše zemlje, lokalno i do 40 stepeni”, napominju iz FHMZ.
Šta možemo učiniti da se zaštitimo do sunca i visokih temperatura?
Arman Šarkić, portparol JU Domovi zdravlja Kantona Sarajevo, kazao nam je kako je najbtnije redovito i adekvatno unositi tekućinu u organizam.
“Bitno se obući što laganije, nositi tkanine od prirodnih materijala poput pamuka, nositi kape i šešire. Savjetuje se i laganija ishrana koja ne opterećuje, kuhana jela, što više voća i povrća, sokovi i voda.
Hronični bolesnici bi trebali smanjiti fizičke aktivnosti i posebno smanjiti kretanje u vrijeme kada su najveće temperature, a to je do 12 do 17 sati”, dodaje Šarkić.
No, da li ste se ikada zapitalI šta vrućina čini vašem tijelu?
Kada ste izloženi udaru topline to se može vidjeti na vašem tijelu koje se kupa u znoju, ali vrućina na vas također utječe iznutra, piše CNN.
Kako temperatura u zraku raste i temperatura u ljudskom mozgu polako se povećava, tvrdi dr. Michael Bergeron, direktor Nacionalnog instituta za zdravlje u Sioux Fallsu, u saveznoj državi Južnoj Dakoti. To objašnjava zašto ljudi ponekad postanu konfuzni kada provedu previše vremena na vrućini.
Kada je vani vruće, tijelo šalje dodatnu krv vitalnim organima kako bi nastavili funkcionirati, i koži, kako bi ga pomogla rashladiti. To znači manje krvi za probavni sustav, kaže dr. Bergeron.
“Probava je manji prioritet, tako da su krvne žile našeg probavnog sustava ograničeno opskrbljene”, kaže on.
“To je razlog zašto vam se ne jede ili pije kada je vrućina, ili zašto vam je mučno ako ste jeli”, dodao je.
Obolijevanje od vrućine može početi s grčevima, kaže dr. Janyce Sanford, profesorica s katedre za hitnu medicinu sa sveučilišta Alabama u Birminghamu.
“Kako napreduje, sljedeći korak je iscrpljenost od vrućine. Mogu se razviti jake glavobolje, mučnina, povraćanje i osjećaj teške slabosti”.
Najteže oboljenje povezano s vrućinom je toplinski udar.
“Kada dođete do te tačke, ozbiljno povišena tjelesna temperature uzrokuje promjene mentalnog stanja, vrtoglavicu i na kraju može dovesti do gubitka svijesti”, kaže Sanford.
“Mišići mogu početi pucati, što vodi do zatajenja bubrega. To čini toplinski udar po život opasnim stanjem”, istaknula je.
Doktori također savjetuju da roditelji djecu starosti do šest mjeseci ne izlažu vrućinama. Djeca bi trebala piti tekućinu svakih 20 ili 30 minuta.
