Uvođenje minimalne plate od 1.000 KM u Federaciji BiH izazvalo je brojne reakcije, ali i potencijalne malverzacije poslodavaca koji nastoje pronaći načine da umanje troškove poslovanja.
Jedan od ključnih problema koji su sindikati i ekonomski analitičari odmah istaknuli jeste mogućnost da pojedini poslodavci, koristeći rupe u zakonu, jednostavno ukinu topli obrok radnicima, čime bi praktično izbjegli isplaćivanje dodatnih sredstava zaposlenima.
Prije povećanja minimalne plate, radnici su u prosjeku primali oko 980 KM, što je uključivalo platu od 620 KM i topli obrok plus prevoz, koji u mnogim sektorima nije bio zakonski obavezan, ali se isplaćivao u praksi. Sada, s novim zakonskim rješenjem, plata je povećana na 1.000 KM, ali budući da topli obrok ostaje fakultativna stavka, mnogi radnici se suočavaju s mogućnošću da na kraju mjeseca dobiju tek nešto malo više od ranijih 980 KM – ili čak isti iznos ako poslodavci odluče u potpunosti eliminisati isplatu toplog obroka.
Ko je stvarno profitirao od povećanja plate?
Iako se povećanje minimalne plate zvanično predstavlja kao korak ka boljem standardu radnika, realnost je nešto drugačija.
Poslodavci su sada obavezni uplaćivati veće doprinose, što povećava budžetske prihode države, ali u isto vrijeme, kako bi smanjili svoje troškove, mogu smanjiti ili u potpunosti ukinuti isplate toplog obroka.
Mnogi upozoravaju da se ovakvim manevrima praktično ne poboljšava standard radnika, već se samo preraspodjeljuje teret između države i poslodavaca, dok radnici na kraju ne dobiju značajno povećanje prihoda.
“Realno, radnicima neće ostati mnogo više novca nego prije, jer poslodavci već traže načine da kompenziraju veće troškove. U tom kontekstu, ukidanje toplog obroka je najlakši način da izbjegnu dodatne izdatke”, neki su od komentara na društevnim mrežama.
Hoće li država reagovati?
Ostaje pitanje hoće li vlasti na ovo reagovati ili će povećanje minimalca ostati samo na papiru kao mjerilo “napretka”, dok će radnici u praksi i dalje primati tek nešto više od ranijih primanja. Sindikati su već najavili da će pratiti situaciju i potencijalne zloupotrebe te pozvali inspekcije da provjere kako se novo povećanje plate implementira u praksi.
S druge strane, poslodavci tvrde da su visoki nameti i nedovoljna podrška države glavni razlog zbog kojeg su prisiljeni tražiti rješenja kako bi održali poslovanje. “Ako država zaista želi poboljšati položaj radnika, morala bi smanjiti doprinose i rasteretiti privredu, umjesto da samo povećava minimalne plate bez razmišljanja o posljedicama”, ističu iz poslovne zajednice.
Bilo kako bilo, stvarni efekti novog zakona tek će se vidjeti u narednim mjesecima, a radnici s pravom strahuju da bi umjesto boljeg standarda mogli dobiti samo drugačiju računicu na svom platnom listu.
