Novi Zakon o prebivalištu i boravištu državljana BiH na snagu je stupio 29. jula te je donio nekoliko važnih promjena građanima BiH kada prijavljuju prebivalište.
Nakon što su Izmjene i dopune Zakona o prebivalištu i boravištu građana BiH usvojene u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH te objavljene u Službenom listu BiH primjena novih odredbi i zvanično je počela 29. jula. Za provođenje zakona, kao i do sada, nadležna su ministarstva unutrašnjih poslova (u RS-u to je MUP RS-a a u FBiH kantonalni MUP-ovi).
Ono što najviše zanima građane svakako su promjene koje se tiču prijave mjesta prebivališta, odnosno koje dokumente su bh. građani dužni pribaviti. Naime, prema prijašnjim odredbama bilo je dovoljno samo da osoba kaže adresu prebivališta bez da dostavlja bilo kakve dokumente. Prema novim odredbama osoba koja prijavljuje prebivalište dužna je pribaviti jedan od sljedećih dokaza da ima valjan osnov za prebivalište na određenoj adresi:
1. Dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje;
2. Ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom odnosu uz ovjeren dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stanodavca;
3. Potvrda da se pred nadležnim organom vodi spor o vlasništvu, odnosno da je pokrenut postupak legalizacije ili uknjižavanja objekta, stana ili kuće na adresi na kojoj se prijavljuje prebivalište.
Valjanim dokazom smatrat će se i ovjerena izjava stanodavca iz koje je vidljivo da stanodavac ispunjava uslove propisane tačkama 1, 2 i 3 i da daje pristanak da određeno lice bude prijavljeno na njegovoj adresi stanovanja.
“Bračni ili vanbračni partneri i srodnici prvog stepena u pravoj liniji (roditelji i djeca) usvojioci i usvojenici, u postupku prijavljivanja prebivališta, mogu podnijeti zahtjev za prijavu prebivališta na adresi već prijavljenog bračnog ili vanbračnog druga ili srodnika prvog stepena u pravoj liniji, odnosno usvojioca ili usvojenika samo uz dokaz o bračnom ili vanbračnom stanju, srodstvu ili usvojenju, bez prijavljivanja dokaza iz stava 2. ovog člana, uz evidentiranje postojanja ovakvog odnosa.
Nadležni organi socijalne zaštite, starački domovi, gerijatrijske i druge specijalizovane zdravstvene ustanove dužni su da relevantne podatke o adresama stanovanja štićenika i korisnika svojih usluga, državljana BiH, koji u postupku prijave prebivališta ne mogu osigurati dokaze iz stava 2. ovog člana, dostave nadležnom organu za prijavljivanje prebivališta radi dokazivanja valjanog osnova za prijavu prebivališta na adresi na kojoj se prijavljuju”, stoji u odredbama člana 8. Zakona o Izmjenama i dopunama zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH.
Takođe, zakon je omogućio da beskućnici svoje prebivalište prijave na adresi nadležne socijalne ustanove. Dodatno, osobe koje su u stanju socijalne potrebe mogu zatražiti od nadležne socijalne ustanove da im pomognu u pribavljanju potrebnih dokumenata. No, kroz novu proceduru neće morati proći samo osobe koje mijenjaju prebivalište već i svi državljani BiH.
Izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH propisano da će nadležni MUP-ovi u narednih pet godina izvršiti provjeru ispunjenosti uslova koji su navedeni u članu 8. Ako nadležni organ ustanovi da nisu ispunjeni uslovi iz navedenog člana svojim rješenjem će poništiti prebivalište.