U Federaciji Bosne i Hercegovine 44 posto odraslih puši, od čega 56 posto muškaraca i 31 posto žena, podatak je Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Kada je riječ o školskoj djeci i mladima (starosna grupa od 13 do 15 godina na uzorku od oko 6.000 osoba iz svih kantona), nešto svježiji podaci govore da su u većem bh. entitu cigarete najpopularniji proizvod među tinejdžerima, a konzumira ih 13,8 posto.
Sa pušenjem povezano 50 vrsta karcinoma
Vodenu lulu ili nargilu koristi 16,1 posto, a e-cigaretu 10,9 posto školske djece i mladih.
Čak 24,4 posto školske djece i mladih potvrdili su da konzumiraju neki od duhanskih proizvoda, što je BiH, prema riječima prof. dr. Aide Ramić-Čatak, koordinatorice za kontrolu duhana u FBiH, svrstalo u crni vrh po potrošnji duhana i duhanskih proizvoda među mladima u ovom dijelu jugoistočne Evrope.
“Istakla bi nargilu kao vodeći proizvod po potrošnji koja je jako popularna među srednjoškolcima u FBiH, ali ni novi proizvodi, koji dolaze na tržište, nisu baš potpuna nepoznanica. S obzirom na to da su sva spomenuta istraživanja rađena prije početka formalnog prihvatanja i primjene novog Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH, koji regulira ovu oblast, i populacija odraslih i djece navodila je jedan drugi problem koji je bio izražen, a to je visoka izloženost pasivnom pušenju. To je potvrdila polovina ispitanika istraživanja odraslog stanovništva, dok je više od 60 posto školske djece i mladih reklo da je u zatvorenim javnim prostorima izloženo duhanskom dimu od drugih pušača”, navodi Ramić-Čatak u povodu 31. januara – Nacionalnog dana bez cigareta.
Ono što je, kako kaže pomoćnica direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH, porazno jeste da su djeca u istraživanju potvrdila da do duhanskih proizvoda dolaze na legalnim mjestima prodaje, kioscima, marketima…, a da pritom više od 80 posto njih nikada nije bilo odbijeno zbog godina.
“Ovo je bio vrlo značajan podatak, jedan od imperativa zašto se Zakon i trebao donositi”, dodaje Ramić-Čatak.
Dosadašnja naučna istraživanja pušenje su povezala sa više od 50 vrsta karcinoma. Sam sastav duhanskog dima je takav da, prema riječima sagovornice, višestruko oštećuje zdravlje.
“Nikotin izaziva ovisnost, konzument svakog duhanskog proizvoda na početku ima određena prijatna osjećanja zbog mehanizma djelovanja nikotina na nikotinske receptore u mozgu. Međutim, vremenom se razvija jedna vrsta navikavanja receptora i cijelog organizma, pa za prvobitne efekte zadovoljstva, poboljšanja koncentracije, smanjenja napetosti, reduciranja anksioznosti, supresije apetita. Kod ljudi se javlja ovisnost, koja je vezana hemijski, ali i socijalno i ambijentalno. Pušači, praktično dnevne situacije i navike prilagođavaju dinamici uzimanja duhanskih proizvoda. Na kraju dobijamo osobu koja je u stanju ropstva zbog djelovanja nikotina. Spomenula bih i ugljen monoksid koji dokazano ubrzava starenje srca i krvnih sudova te dovodi do njihovog obolijevanja, a tu je i čitav niz kancerogenih supstanci koje izazivaju rak usne šupljine, jednjaka, želuca, mokraćne bešike… Kod mladih pušenje se povezuje i sa brojnim rizicima oštećenja mentalnog zdravlja kao i normalnog rasta i razvoja”, pojašnjava Ramić-Čatak.
Osvrnula se i na novi Zakon čija je primjena počela krajem maja prošle godine.
“Od maja prošle godine inspektorima je naloženo da obilaze teren, posebno mjesta na kojima se zabranjuje pušenje, ali i onih koja su mjesta izuzeća od zabrane pušenja. Inspektori vrše nadzor, ali smo svjesni toga da su njihovi kapaciteti limitirani. Zato apeliram na one čiji je to posao, da učine sve da inspekcijski nadzor bude učinkovitiji. Od kad će inspektori moći naplaćivati kazne Za one koji ne budu poštovali Zakon, navedene su i kazne koje idu i do 15.000 KM. Primjera radi, pravno lice koje ne zabrani upotrebu duhana platit će kaznu do 5.000 KM, dok će fizičko lice koje konzumira duhan u zatvorenom prostoru biti kažnjeno sa 100 maraka. No kazne se još ne propisuju”, kaže Ramić-Čatak.
“Još smo u periodu monitoringa i nadzora u sprovedbi Zakona, koji će prestati u maju, a to znači da će inspektori već od petog mjeseca, u slučaju kršenja odredbi zakona, moći naplatiti kazne od fizičkih i pravnih lica”.
Prema novom zakonu, pušenje je zabranjeno: na radnim mjestima u zatvorenim prostorima, zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, sredstvima javnog saobraćaja.
Oni nemaju šta čekati, kaže Ramić-Čatak, nikakvu prilagodbu te za njih već od maja prošle godine vrijedi stvaranje prostora bez duhanskog dima.
No zahvaljujući amandmanima neka mjesta izuzeta su od zabrane pušenja. Među njima su i ugostiteljski objekti.
Ramić-Čatak kaže kako će vrijeme pokazati koliko su ti amandmani imali efekta na učinkovitost provedbe Zakona.
“O detaljima kako će izgledati taj pravilnik ne mogu govoriti jer je kompletiran od radne grupe Federalnog ministarstva zdravstva koji trebaju uraditi i finalnu proceduru. Moj savjet svima onima kojih se tiče ovaj pravilnik, u smislu njihovog poslovanja i izuzeća od zabrane pušenja u javnim zatvorenim prostorima, jest da sačekaju njegov finalni tekst, a onda se adaptiraju”, zaključila je Ramić-Čatak.
