Stari grad Dubrovnik i Nekropola stećaka Velikog kneza bosanskog Batića, zaštićeni nacionalni spomenici, bili su mjesto obilježavanja 18. aprila-Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina i 50. godišnjice ICOMOS-a.
Usprkos kiši, vjetru, hladnoći brojni zaljubljenici bogate kulturno-historijske baštine Ilijaša i Bosne i Hercegovine učestvovali su u ovoj subotnjoj edukativnoj avanturi istražujući upozoravajuće znakove prošlosti, uvjerivši se još jednom u njihovu vrijednost i nadajući se još boljoj zaštiti i restauraciji ovog neprocjenjivog bogatstva. Bili su prisutni prijatelji iz Dubrovnika i Turističke zajednice s kojima se nastoje uspostaviti bratske veze, gradonačelnik Grada Sarajeva Ivo Komšić, Zavičajni entuzijasti, predstavnici federalnih ministarstava, predstavnici ICOMOS-a, HKD „Napredak“, predstavnici Općine Ilijaš, Općine Visoko, Planinarskog društva „Bijambare“, Uduženja žena „San“ i brojni drugi građani.
Otvorenje puta
Pohod je počeo otvorenjem puta kamenolom-Stari grad Dubrovnik-Kopošići-Kamenolom, gdje su mnogobrojne goste pozdravili načelnik Općine Ilijaš Akif Fazlić i pomoćnica načelnika u Službi za društvene djelatnosti Sanja Zagorac-Jozić. 
– Kulturno nasljeđe, cijenimo u Ilijašu, moglo bi biti jedna velika šansa ne samo za Ilijaš nego i šire područje. Želimo kroz ovu manifestaciju afirmisati ove prostore i ukazati široj i stručnoj javnosti da se radi o vrijednim raritetima, da društvo treba izdvojiti puno više sredstava za zaštitu tog bogatstva. A u daljoj perspektivi, kroz ekonomsku valorizaciju mogu se očekivati benefiti kroz razvoj turizma. Da bi došli do te ozbiljne faze, bio je neophodno da se napravi putna komunikacija. Uspjeli smo od federalnog ministarstva dobiti 40 000 KM za taj projekat, a i Općina Ilijaš uložila je isto toliko sredstava. Radovi su završeni, meni je zadovoljstvo da je ovo početak svega onoga što će se dešavati na ovom području –nalazištu nekropole stećaka i povjesne jezgre Starog grada Dubrovnika, naglasio je Fazlić.
Stari grad Dubrovnik
Nakon otvorenja puta, gosti su obišli tvrđavu i ruševine Starog grada Dubrovnika, a o historijskim nalazima zainteresirane je upoznao profesor filozofije i sociologije Perica Mijatović, koji je najviše posvećen istraživanju prirodne i historijske baštine i bogatstva našeg Ilijaša. Podsjetimo, Stari grad Dubrovnik spominje se 1404. godine i u Dubrovačkim arhivima. 
-Naše bogatstvo i prirodnu i historijsku baštinu istražuje grupa zavičajnih entuzijasta iz ljubavi prema Bosni, našoj prošlosti. Mnogo se stvari ima još istražiti koje su do sada možda samo usput spomenute. Naši prijatelji Dubrovčani koji su naše spomenike posjetili i prošle godine poručili su nam da čuvamo svoju historiju jer oni od svoje historije danas žive. Ilijaš ima veliki potencijal i bogatstvo u stećcima što može pogodovati razvoju turizma. Općina Ilijaš ulaže u uređenje spomenika i zaštitu od dodatnog propadanja, a potpuna restauracija je dugotrajan i kompleksan proces, kaže Mijatović.
Zbog vremenskih neprilika, najavljeni sadržaji morali su biti reducirani, pa je program kratkim predavanjima i obilaskom Nekropole kneza Batića i završen.
O ICOMOSU-u
Predavanje o ICOMOSU-Međunarodnom udruženju za zaštitu spomenika i spomeničkih cjelina održala je profesorica dr. Vjekoslava Sanković-Simčić.
– U Veneciji je 1964. godine održan prvi međunarodni sastanak inžinjera i tehničara. Tada je donesena poznata Venecijanska povelja i odlučeno je da se formira ICOMOS-
Međunarodni savez za spomenike, što je i bilo 1965. godine u Varšavi. ICOMOS ima 110 međunarodnih komiteta, jedan takav i u Bosni i Hercegovini. Nismo stari komitet, djelujemo od 1997. godine. Međunarodnih članova ima oko deset hiljada u svijetu,a 144 države partcipiraju sa pojedinačnim članovima. Naša zadaća je populariziranje kulturnog nasljeđa, briga o razvoju struke, animiranje lokalne zajednice i institucija na popularizaciji spomenika. Općina Ilijaš se angažirala da na njenom teritoriju proslavimo 50. obljetnicu i ja se nadam da će se poslije ovoga društvo još više animirati na organiziranju revitalizacije, konzervacije, istraživanja, arheologije, kazala je profesorica Sanković-Simčić.
Nekropola stećaka Velikog kneza bosanskog Batića
Đoko Mazalić, kao stručnjak za likovnu umjetnost, 1939. godine kazao je, za nekropolu kneza Batića, da je naš najljepši spomenik srednjeg vijeka.
-Ovi stećci se odvajaju od drugih po umjetničkoj vrijednosti, to je djelo talentiranog nepoznatog autora iz 15. stoljeća. Ovakvu ocjenu Mazalić daje stećku iz Zgošće pred zgradom Parlamenta i za Kameni stolac iz Bukovice kod Konjica,a treći je ovaj naš. Sada kada je riječ o zaštiti, jedan stećak simbolizira državnost, drugi se čuva u muzeju,a do ovog trećeg donedavno nismo mogli doći i kada dođemo ne možemo ga vidjeti jer je zatrpan 70 posto u zemlju, pojasnio je profesor Mijatović.
Pronađeni ključ od srednjevjekovne sehare iz ovog područja uručen je načelniku Općine Ilijaš Akifu Fazliću, simbolički mu predavši upravu nad ovim područjem i njegovim bogatstvom.
Nekropola u Kopošićima, zaslužuje da bude uvrštena na Listu svjetske baštine UNESCO jer dosadašnja istraživanja nikada nisu dala cjelovitu sliku o njenim vrijednostima.
Autor: Nermina Durić-Kahvedžić
